Nauka potvrdila: Tanka je linija između ljubavi i mržnje
Iako je agresivnost motivisana ljubavlju opšte poznata činjenica, naučnici tek od nedavno počinju da shvataju taj fenomen.
Autor: klix.ba
Sposobnost da volimo i budemo saosjećajni prema drugima jedna je od naših najlepših karakteristika. Upravo ova sposobnost može biti korjen naših najnasilnijih misli i djela.
Eksperti ovu naizgled kontradiktornu pojavu objašnjavaju postojanjem određenih hormona koje proizvode moždane ćelije, a koji nas doslovno tjeraju na nasilje kako bi pomogli onima koje volimo i želimo da zaštitimo.
“Nije riječ o osjećanju ljutnje ili osjećaja opasnosti po sopstvenu sigurnost”, rekao je Majkl Polin sa Univerziteta u Bafalu koji vjeruje da su neurohormoni odgovorni za kontradiktorna ponašanja.
“Oksitocin i vasopresin funkcionišu tako da nas tjeraju na zbližavanje jednih ka drugima. Ipak, ljudi prilaze jedni drugima zbog ljubavi, ali i zbog agresivnih namjera”, objašnjava Polin.
Iz ovih činjenica lako je zaključiti da hormoni odgovorni za najnježnije osjećanje mogu biti stavljeni u vezu između saosjećanja i agresivnosti.
Polin i njegov tim sproveli su istraživanje iz dva dijela, a kog su činili anketa i eksperiment. Rezultati istraživanja ukazuju na to da osjećanja koja uglavnom vežemo za empatiju mogu predvidjeti agresivno ponašanje koje bi išlo u korist onih koje želimo da zaštitimo.
Anketa je zahtijevala izvještaj o voljenoj osobi i opis situacije u kojoj je bila izložena bilo kojoj vrsti nelagode uzrokovane djelovanjem trećeg lica. Nakon ispunjene ankete, kandidati su ispitivani o svojim emocijama i reakcijama prilikom opisa situacije.
“Ideja da empatija može uzrokovati agresivnost bez postojanja očigledne provokacije ili nepravde je poprilično nova”, objasnio je Polin čiji je tim nakon prvog dijela istraživanja od kandidata uzeo uzorak pljuvačke kako bi bio izmjeren nivo neurohormona.
Drugi dio istraživanja sadržavao je u sebi slušanje priče koja izaziva saosjećajnost o hipotetičkom čovjeku koji je učestvovao u testu fizičke izdržljivosti tokom kog je bio zadužen da jede začinjeni sos.
Ispitanicima je ponuđen izbor o tome koliko će se “bola” nanijeti trećem licu koje se u imaginarnom testu takmiči protiv prvog spomenutog. Pljuvačka je uzeta i nakon završetka drugog dijela istraživanja.
Rezultati su pokazali da osjećanja koja nastaju kada je ljudima oko nas potrebna pomoć i koje nazivamo saosjećanjem ili empatijom, mogu prethoditi agresivnom ponašanju.
“U situacijama gdje nam je stalo do osobe X, motivisani smo da radimo u njihovu korist. Ukoliko je na njihovom putu osoba Y, reagovaćemo agresivno prema osobi Y. Ta agresija neće proizaći iz ljutnje, već iz ljubavi prema osobi X”, zaključio je Polin.
Foto: Image courtesy of tiverylucky at FreeDigitalPhotos.net
