Rodni identitet i rodno izražavanje: (ne)SKLAD oslobođenih tijela
U izlogu “Galerije +”, izložbeno prodajnom prostoru Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, 5. avgusta izveden je performans “ne(SKLAD)” autora Darka Kačamakovića.
Anonimni posmatrač/prolaznik ostavio je policijskim službenicima, umjetnicima i istoričarima umjetnosti da usaglase odgovor na pitanje da li je izlaganje dva naga tijela u izlogu galerije nepoćudan prizor – uznemiravanje javnog reda i mira. Ko je i kako prekinuo performans?
Poštovanje osobenosti u percepciji polnog i rodnog identiteta i sloboda polnog i rodnog izražavanja tema je koju u fokus dovodi performans Darka Kačamakovića, studenta master studija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Meditativni performans „ne(SKLAD)“ izveden je kao master rad na godišnjoj izložbi Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, osvijetljen izvorom hladne, bijele svjetlosti u prostoru prilagođenom uslovima crne kutije. Darko Kačamaković, tokom trajanja performansa, bio je u naručju svoje sustankare Tamare Maksimović. Da li je muškarac dominantniji pol u odnosu na ženu ovdje? Taj projekat nazivam „Alpha“ i, ispitujući društveni kontekst idealnog i nametnutnog, angažujem Tamaru kao vizuelno dominantniju od mene“ – kaže Kačamaković.
U saradnji sa Akademijom umjetnosti u Banjaluci i Muzejem savremenih umjetnosti Republike Srpske, tokom kolektivne izlobže „Inter/Akcije“, perfomans Darka Kačamakovića – „(ne)SKLAD“ izveden jeu izlogu „Galerije +“. Modeli postavljeni jukstapozično osvijetljeni su toplom žutom svjetlošću iz bočnih pozicija i odozgo. „Položajem meditacije i dovođenjem tela u meditativno stanje ogolimo sebe pred publikom i dajemo sebe publici u potpunosti, sada i tu. Svojom prisutnošću ostajemo nepomični u prostoru, bivamo prisutni tu i sada i sebe potpuno ogolimo pred njima. Zašto ne pokazivati svoje tijelo i osjećati se super s njim?“.
Prema riječima Kačamaković, izlog je bio odličan izbor zbog brojnosti prolaznika i slučajne publike, a odluka je nastala u dogovru s kustosima. „Mi smo svoje tijelo postavljali direktno ispred publike, bez barijere jer rad je meditativnog karaktera. U ovom slučaju, ta barijera je postojala, ali mi svakako ne možemo da utičeno na reakcije publike“ – kaže Kačamaković.
„Tamara i ja živimo zajedno, kao sustanari, i svjedočim da razmišljanja o Tamarinom izgledu postaju sadržaj kojem je izložena, kao fetišizaciji tijela. U tom smislu, fetišizacija tijela i voajerizam ima uporište u našem radu. Iako smo mi u prijateljskom odnosu, ljudima koji nas vide zajedno često to zna biti čudno, strano – govorili su da je prizor bolestan, bizaran, slali su emojie povraćanjna i slično, a društvene mreže su uklanjale sadržaj koje su ljudi objavljivali. Svaki sadržaj na kojim se vidi polni organ je uklonjen“ – kaže Kačamaković.
Tokom kolektivne izložbe „Inter/Akcije“, performans kojim je otvorena razmjena studenata i kustoske radionice, prekinut je intervencijom policije. „Performance je trebao da traje sve dok ima publike. Mi smo prekinuti jer je neko anonimno prijavio događaj kao uznemiravanje javnosti. Performans je trajao sat i dvadeset pet minuta, a prijavljeno je nakon sat vremena i morali smo prekinuti jer smo bili primorani“ – kaže Kačamaković. Iz razgovora s policijom, performeri koji su izbjegli prijavu i kažnjavanje za narušavanje javnog reda i mira, kažu da je razlog prekida agitiranost anonimnog posmatrača prizorom muškog polnog organa.
Rad „ne(SKLAD), Darko Kačamaković postavlja kao odgovor na pitanja kakav je on kao muškarac, kakva je dominantna perspektivna njegovog polnog identiteta i rodnog izražavanja i koji je nametnuti konstrukt muškosti i ženskosti u savremenom društvu. Rad koji je prethodio „ne(SKLADU)“ nazvan je „Portret moje majke“. Fotografija izvedena u studiju prikazuje majku koja u naručju nosi odraslog sina, a ovaj rad – kao i „ne(SKLAD)“ – tematizuje percepciju rodnih uloga i propituje nasljeđe i iskustveno polje koje dovodi do agresivnog djelovanja društva i označavanja poželjnog, dominantnog maskuliniteta. Oba rada, u najkraćem, propituju superiornost i provociraju nametnute perspektive roda, rodnih uloga i rodnog izražavanja.
Kačamaković kaže da promjene izvora, intenziteta, topline svjetla, pozicija u koje su postavljena dva tijela u meditativnom performansu, prilagođava uslovima i mogućnostima prezentacije. Prema Kačamakovićevim riječima, performans koji izvodi sa sustanarkom Tamarom Maksimović biće izveden ponovo, u različitim položajima, u odnosu na uslove položaja tijela u prostoru i osvjetljenja.
„Na propitivanje svoje uloge natjeralo me to što se moji lični stavovi kose sa mnogim stavovima na Balkanu. Ja sam rođen u Ivanjici u kojoj je mušakrac zamišljen kao veličina koja ne sme da plače, ne sme da pokaže svoja osećanja i mora da zna da cepa drva. Smatram da je potpuno pogrešno nametati tu toksičnu muškosti koja vodi u anksioznost, u specifičnom maskulinitetu koji se nameće na Balkanu. Ti toksični izlivi muškosti balkanskog muškarca kroz splet situacija odrastanja dvojice braće s majkom proizvele su temu kojom se sada bavim: u šta treba da porastem i kakav treba da budem. S obzirom da sam porastao u sve što ne treba da budem, po standardima porodice, prijatelja i društva“ – kaže Kačamaković.
Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, kaže za BUKU da se rad „ne(SKLAD)“ temelji na tekovinama istorije umjetnosti, s osnovnim uzorom djela iz baroka. „Svjedoci smo brojnih nagih tijela u skulpturi i slikarstvu, od antike do danas, djela izloženih u brojnim muzejima i fotografija objavljenih u udžbenicima istorije umjetnosti. Performas koji komunicira s tom baštinom i postavlja pitanje kako se predstavlja tijelo u prostoru u savremenoj umjetnosti ne smije biti skandalozan, s obzirom na nasljeđe međuratne avangarde i pravaca poput dadaizma, a i s obzirom na nasljeđe pravaca koji su bili zastupljeni u Jugoslaviji, i vidljivi od kraja šezdesetih“.
Prema riječima Sarite Vujković, sredina u kojoj je rad postavljen ne bi smjela dozvoliti negativne komentare. „Smatram da je rad promišljen kroz dijalog s istorijom umjetnosti i s novim kustoskim praksima. Nova savremena umjetnsot traži provokaciju, dijalog i novi prostor. Mislim da Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske treba da podržava te prakse. U tom smislu, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u potpunosi stoji iza tog rada“.
Vujković kaže da je pokušaj kažnjavanja umjetnika po anonimnoj prijavi spriječen činjenicom da narušavanja javnog reda i mira nije moglo biti jer izlog galerije nije javni prostor. „Izvođenje rada je najavljeno, i rad je izveden onako kako je i najavljen. Gradska uprava odobrila je korištenje parkinga u ulici ispred galerije u svrhu susreta i izvedbe izložbe. Mislim da je taj performans svakako bio zanimljiv i policiji koja se raspitivala o radu. Sasvim moguće – neko od tih policajaca već čuvao izložbe i postavke Muzeja savremenih umjetnosti Republike Srpske“ – rekla je Vujković za BUKU.
Radovi izabrani za kolektivnu izložbu i kustosku radionicu „Inter/Akcije“ biće izloženi u „Galeriji +“ do 5. septembra.
Darko Kačamaković rođen je u Čačku 1997.godine. Pohađao je srednju Umetničku školu u Užicu, diplomirao na na katedri za slikarstvo, crtež, fotografiju i multimedijalnu umetnost Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju, u klasi profesora Marka Musovića. Pohađao je masterclass Marine Abramovič 2019. godine i stekao MAI sertifikat. Trenutno je student master studija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Zorana Todorovića. Dobitnik je nagrade za najboljeg studenta na katedri za slikarstvo, crtež, fotografiju i multimedijalnu umetnost, 2020.godine.-
– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – –
Na ekst opremljen naslovom “POLICIJA PREKINULA PERFORMANS U BANJALUCI: Rodni identitet i rodno izražavanje: (ne)SKLAD oslobođenih tijela”, objavljen na portalu 6yka.com, 6. avgusta u 15 časova reagovala je Sarita Vujković, direktorka Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.
Želeći da objasni situaciju koju sugeriše naslov, Vujković kaže: “Molim Vas da razumijete da sam kao odgovorna osoba ispred Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske prinuđena da reagujem na naslov ovog teksta jer sinoć policija nije prekinula performans. Policajci su pred kraj njegovog izvođenja došli na osnovu anonimne prijave i tom prilikom su razgovarali sa mnom, sa profesoricama Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu i Akedemije umjetnosti u Banja Luci Biljanom Đurđević i Borjanom Mrđa, kustosom MSURS Mladenom Banjcem, a nakon izvođenja preformansa i sa samim umjetnikom. Performans je trajao oko sat i 20 minuta, završen je uz aplauz publike, u planiranom roku njegovog trajanja, a odluka o trenutku njegovog završetka nastala je na osnovu procjene umjetnika, na prijedlog kustosa koordinatora ovog projekta da se performans završi. Kao odgovorna osoba izspred MSURS moram da kažem da umjetnik i djevojka sa kojom je izvodio preformans nisu kažnjeni i da se protiv Muzeja ne vodi nikakakv postupak za prekršaje javnog reda i mira. Na pitanje da li je umjetnik na osnovu prisustva policije skratio performans i da li je ovakva vrsta policijskog uviđaja remetila njegov rad zaista ne mogu da odgovorim”.
Darko Kačamaković kaže da je, dan prije izvedbe rada, dogovor sa kustosom MSURS bio da performans traje otprilike dva sata. “Nakon sat i dvadeset i pet minuta kustos je ljubazno zamolio da se performans završi, jer je uznemireni prolaznik prijavio naga tela i policija je došla po pozivu. Performans sam prekinuo da ne bi došlo do daljih nesuglasica. Publika koja je tu ostala pozdravila nas je jako lepo i dobili smo ogromnu podršku aplauzom, i jako prijatne reakcije” – kaže Kačamaković.
Za portal BUKA, Kačamaković kaže da je Instagram, zbog otkrivanja polnog organa, ovog puta uklonio nekoliko objava fotografija sa story line-a.
Buka
