Najviše iz IPA II dobile Srbija i Turska: Za BiH iznos na čekanju
Europska komisija je prošli tjedan objavila iznose sredstava iz novog instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) koje su za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku osigurane za razdoblje 2014.-2020. Na tom popisu, nažalost još nema Bosne i Hercegovine (BiH). Glavni razlog za to je što nismo uspostavili funkcionalan mehanizam koordinacije, koji je jedan od uvjeta EU.
“Podaci za Bosnu i Hercegovinu bit će objavljeni u kasnijoj fazi tijekom ove godine zbog nedostatka koordinacijskih struktura na razini države”, potvrdio nam je glasnogovornik Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.
Stručnjaci naglašavaju da je efikasan mehanizam neophodan kako bi BiH bila u mogućnosti efektivno surađivati sa EU i na najbolji mogući način iskoristiti pretpristupnu pomoć EU. Ovaj mehanizam je potreban i kao garancija efikasne implementacije financijske pomoći EU.
“Postojanje ovakvog mehanizma osobito je važno zbog korištenja fondova IPA za period od 2014. do 2020., kao i sačinjavanje detaljnih strategija po sektorima na nivou cijele zemlje, što je preduvjet za buduću investicijsku podršku. Mehanizam je, također, važan i za implementaciju pravne stečevine EU na harmoniziran način”, navode stručnjaci.
Od ukupno 11 milijardi eura koji je odobreno za prethondo navedene zemlje iz prikazane tabele vidi se da su najviše sredstava dobile Turska i Srbija. Od 11 milijardi eura za njih je izdvojeno oko 6 milijardi. Iznos predstavljen u stavki “multy-country”, kako je objašnjeno, uključuje fondove za “multi-country” aktivnosti, kao i informacije i komunikacije, reviziju, nadzor i evaluaciju, troškove Ureda visokog predstavnika i nealocirana sredstva za Bosnu i Hercegovinu.
Tanja Fajon, zastupnica u Europskom parlamentu za eKapija.ba kaže da je nije ohrabrujuća činjenica da podatak o iznosu za BiH zbog nedostatka efikasne koordinacije još uvijek nije objavljen.
”Velika je šteta da financijska sredstva koja su na raspolaganju državama koje su dio politike širenja EU nije u potpunosti iskorišten zbog neefikasne koordinacije i nesposobnosti unutarnje politike BiH da postigne dogovor. Želim naglasiti da je instrument za predpristupnu pomoć jedan od najkonkretnijih pogodnosti statusa kandidata ili potencijalnog kandidata za EU. Kako saznajem, upotreba IPA sredstava je isplanirana samo za 2014. godinu”, kaže nam Fajon.
Ističe da joj je žao što mora to reći, ali da je, prema njenom mišljenju, BiH time ponovo dala pogrešan signal EU koji ne odražava njenu istinsku spremnost da provodi potrebne reforme na putu europskih integracija i ispunjava određena obećanja i obaveze.
“Mislim da je krajnje vrijeme da se napeta situacija u BiH i stalne nesuglasice oko praktičnih, svakodnevnih stvari, prevaziđu”, navodi Fajon.
Osnovni cilj programa IPA II je realizirati projekte koji će postepeno osigurati bolji život građana i pomoći BiH da što prije dostigne stadij u kome će biti spremna da se pridruži EU.
”Nesposobnost postizanja dogovora, koja proizilazi iz velikih razlika između političkih stranaka, znak je neodgovornosti političara prema građanima. Nadam se da će predstojeći izbori značiti nov list u unutarnjopolitičkom mozaiku BiH i veću spremnost na suradnju, u suprotnom BiH čeka mukotrpan put prema EU“, navela je ona.
Napomenimo da su kroz ovaj instrumet financirati prioritetne politike koje su identificirane za svaku zemlju. Vlasti zemalja koje su u pitanju su bile uključene u identificiranje ključnih područja koja će imati najviše koristi od pomoći. Konsultirani su Europski parlament i zemlje članice EU, kao i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacija i financijske institucije, navode iz Europske komisije.
”Ova obnovljena podrška je veoma dobra vijest za region proširenja. Ona će pomoći zemljama koje imaju europsku perspektivu da impelementiraju reforme koje direktno utjecati na građane i pomoći im da idu naprijed na svom putu ka EU te grade mostove sa svojim susjedima”, kazao je Štefan Fule, europski komesar za proširenje i politiku susjedstva.
Navodi se da će financijska pomoć ciljati na strateške prioritete zemalja koje žele da uđu u EU kao i jačanje regionalne i teritorijalne suradnje, reforme javne administracije, vladavine prava i osnovnih prava kao i podršku ekonomskom rastu i konkurentnosti.
O tome koje koristi će zemlje imati od ovih bespovratnih sredstava možemo vidjeti na primjeru Srbije kojoj će jedan dio sredstava, od ukupno 1,5 milijardi eura, biti usmjeran za ulaganja u ključne infrastrukturne investicije u transport, zaštitu životne sredine i klime, energetski sektor, ali i usklađivanje pravne stečevine i institucija sa onom u EU. Drugi dio će biti ulagan u jačanje demokracije i vladavine prava u ovoj zemlji.
D.Kozina – ekapija.BA
