Najavljeno formiranje razvojnog fonda za bh. dijasporu

U Sarajevu je održan Drugi biznis forum bosanskohercegovačke dijaspore “BHdiaFor 2014” o temi “Poticanje poslovne saradnje i investicija s bh. dijasporom u funkciji ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine”, na kojem je učestvovalo oko 150 domaćih i privrednika iz dijaspore, potencijalnih investitora, predstavnika vladinih, nevladinih organizacija i ambasada.
Biznis forum organizirala je asocijacije “Naša perspektiva” u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore BiH i Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTKBiH).
Organizatori su istaknuli da su privrednici iz dijaspore najviše interesa iskazali za investiranje, kao i uspostavljanje poslovne saradnje, u sektor obnovljivih izvora energije, turizma, IT-a i outsorcinga, poljopvrivrede, s posebnim fokusom na organsku poljoprivredu, te određene proizvodne djelatnosti unutar drvnog, metalskog i tekstilnog sektora.
Na forumu su prezentirani konkretni projekti, kao i pozitivne prakse i iskustva drugih zemalja, a kako je na pres-konferenciji kazao predsjednik nevladine organizacije “Naša perspektiva” Armin Alijagić prošle godine 350 gostiju u Prijedoru prisustvovalo je ovakvom forumu.
– Cilj foruma je da stimulira članove bh. dijaspore da investiraju u BiH te da se osigura bolja saradnja između članova dijaspore koji imaju svoje firme u drugim zemljama ili rade na visokim pozicijama u drugim firmama i investitora u BiH – naglasio je Alijagić.
Predsjednik Grupacije BHdiaFor koja djeluje u okviru “Naše perspective” Sanel Jakopović najavio je iniciranje formiranja razvojnog fonda za bh. dijasporu čiji bi zadatak bio da putem finansijske podrške animira bh. građane u inostranstvu i BiH da ulažu u BiH i ostvaruju poslovnu saradnju.
On je naglasio da je prilikom formiranja ove grupacije cilj bio identificirati neiskorišteni potencijal bh. dijsapore kada je riječ o ljudima koji su zainteresirani za ulaganja.
Po procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u inostranstvu živi oko dva miliona osoba bh. porijekla, što je polovina ukupnog broja stanovnika BiH, a svake godine bh. dijaspora u BiH šalje oko tri milijarde KM, što predstavlja 13,4 posto od BDP-a.
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Ruzmira Tihić-Kadrić podsjetila je da Sektor za iseljeništvo pri ovom ministarstvu prati bh. dijasporu te su svjesni resursa bh. dijaspore naglašavajući da je veliki broj članova bh. dijaspore izuzetno uspješan u zemljama iseljeništva ne smatraju se izbjeglicama jer oko milion osoba ima državljanstvo zemlje iseljeništva.
Navela je i podatak da je mnogo uspješnih ljudi u bh. dijaspori koji su integrirani u nove sredine, u Sjedinjenim Američkim Državama visoko obrazovanih članova bh. dijaspore je 41 posto, 55 posto visoko obrazovanih je u Australiji, a 29 posto u Norveškoj.
– Zadovoljni smo što je pobuđen interes i drugih za dijasporu jer je pitanje dijaspore multisektorsko pitanje zašto je važno da se svi uključe i vladin i nevladin sektora od državnog do lokalnog nivoa – napomenula je Tihić-Kadrić.
Dopredsjednik VTK-a BiH Bruno Bojić naglasio je da je uloga VTK-a zastupanje članica VTK-a u BiH i inozemstvu, kao i da se pokuša utjecati na vlast kako bi se stvorio dobar ambijent za poslovne investicije.
– Ambijent za investicije u BiH nije povoljan zbog stalnih političkih previranja, nemamo harmonizirano zakonodavstvo, nemamo usklađenost s evropskom legislativom – kaže Bojić, dodajući da je bh. dijaspora najbolja bh. ambasada u svijetu, a najbolji su i kreditori i donatori.
Iznio je podatak da godišnje uđe dvije milijarde dolara i to spasi bh. mehanizam, politički i privredni.
Predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Hasan Šehović istakao je da je ovo najorganiziraniji oblik okupljanja dijaspore i ima 25 članica iz najvećih država svijeta uključujući SAD i Australiju zbog čega je bh. dijapora ogroman kapital koji nije iskorišten.
S druge strane ističe da je bh. dijaspora uplašena kada je u pitanju investiranje u BiH, a velike kompanije smatraju bh. tržište malim pa se treba fokusirati na tržište regije jer investicije iz godine u godinu opadaju.
– Na Balkanu ima šest valuta, šest carinskih pristupa i šest ili osam poreskih zakona što je poteškoća za investitore koji Balkan gledaju kao jedno tržište – kazao je Šehović.
Direktor konsultantske kuće Diaspora Matters iz Irske Kingsley Aikins danas je kazao da 240 miliona ljudi živi izvan zemalja rođenja, a 1990. godine bilo je 150 miliona ljudi koji su živjeli izvan zemalja rođenja.
Prošle godine čak 560 milijardi dolara, dodaje Aikins, članovi dijaspore poslali su u zemlje porijekla, a prije je to bilo u humanitarne svrhe dok je sada to privatni kapital, i prije su se članovi dijaspore smatrali izgubljenim članovima, ali su sada aktivni učesnici razvoja.
– Među 55 zemlje koje imaju značajan broj članova dijaspore četiri zemlje se ističu kada je riječ o saradnji s dijasporom, Izrael, Indija, Kina i Irska, te se treba pitati šta mi možemo uraditi za dijasporu, a ne šta dijasporo može učiniti za nas – zaključio je Aikins.
Biznis forum bh. dijaspore – “BHdiaFor” zamišljen je kao mehanizam pomoću kojeg migranti mogu lakše doprinijeti rastu i razvoju u BiH, a koji će intenzivirati protok resursa i znanja dijaspore prema BiH u cilju ubrzanja ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje.
Glavni finansijer foruma je Ambasada Kraljevine Norveške u BiH, a skup podržavaju Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i brojne vladine, nevladine i međunarodne organizacije.

AA

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close