Na hadž u dolinu smrti: Koga kriviti?

Sociološki aspekt organizacije hadža: Na hadž u dolinu smrti: Koga kriviti?

Samo prije nekoliko dana više od 700 muslimana poginulo je u stampedu u Meki tokom hadža. Zaista, to je šokantno. Ali, sjećate li se incidenta iz 2006. godine? Stotine muslimana su tad također bile ubijene. Na nesreću, ovo je postalo normalno za hadž.

Piše: Gökhan Bacik
Novovrijeme.ba

Uobičajeno kritiziranje saudijskog režima zbog lošeg upravljanja i organizacije hadža ponovo se dešava. Takve kritike djelimično mogu biti opravdane. Međutim, svaljivati svu krivicu i odgovornost na saudijski režim smatram pogrešnim jer to vodi u zabludu. Religijska mjesta koje primarno služe kao bogomolje ne smiju biti mjestom fatalnih incidenata.

Kad Meka postane mjestom takvih incidenata, onda sociologija muslimana nužno dolazi u fokus. Kako? Muslimanske države zauzimaju najniže pozicije po obrazovanju ali i po drugim kriterijima društvenog bogatstva. Tamo na hadžu imate dva miliona ljudi koji dolaze iz najsiromašnijih i najneobrazovanijih država svijeta. Još gore, ljudi koji odlaze na hadž potječu iz najnižih slojeva njihovog društva. I na kraju, problem je i u starosti hodočasnika. U mnogim državama, ljudi koji odlaze na hadž pripadaju najstarijoj starosnoj skupini tog društva.
Zajednički jezik

Nedostatak onoga što se zove “lingua franca” među muslimanima koji odlaze na hadž je još jedan problem. Ne postoji neki muslimanski jezik, jer mnogi hodočasnici ne mogu govoriti ni arapskim. Ironično, engleski jezik je “lingua franca” u muslimanskom svijetu, ali ni njega ne govore mnogi hodočasnici i to zbog socijalne dinamike koju sam opisao u prethodnom dijelu teksta. Stoga milioni hodočasnika ne mogu komunicirati međusobno u trenucima kad nastupe krize.

Razgovarajući s mnogim rođacima koji su išli u Meku da obave hadž, zaključio sam da mnogi hodočasnici u trenucima krize počinju vikati kao odgovor na tu krizu. Jednostavan kurs jezika za hodočasnike na kojem bi naučili neke osnovne riječi kakve su “stop” ili “naprijed” pomogao bi u ovakvim situacijama.

Također, potrebni su i određeni finansijski poticaji da bi se ovo hodočašće promoviralo među mladim ljudima. U mnogim muslimanskim društvima ljudi vide hadž kao posljednju dužnost u svom životu i zbog toga su, posmatrano po prosjeku godina, hodočasnici ustvari starci. Finansijski i drugi poticaji prema mlađim ljudima također bi bili od koristi u ovakvoj situaciji.
Pravilno definiranje

U sociologiji riječ “gomila” nije dobrodošla. Međutim, u ovom slučaju “gomila” može biti kvalitativni podsjetnik i reprezent društva iz kojeg hodočasnik potječe te je tad vrlo praktičan kriterij. Formulirano na drugi način: u ovom kontekstu javnost je predstavljena tom “gomilom”. Milioni hodočasnika u Meki su gomila koja općenito predstavlja kvalitet većeg dijela muslimanskog ummeta.

Tokom sedmice u kojoj se obilježava bajramski blagdan u Turskoj je više od 105 ljudi poginulo u saobraćajnim nesrećama. Stoga i ne iznenađuje da svjedočimo fatalnim nesrećama u Meki tokom obavljanja hadža. Drugim riječima, muslimanska društva su obično sklona fatalnim nesrećama. Dva miliona muslimana koji ne mogu spriječiti nesreće sa smrtnim ishodom u svom svakodnevnom životu ne mogu očekivati ni sigurnu sezonu hodočašća. Tako su ove nesreće u Meki tokom trajanja hadža ustvari nastavak svakodnevnog života muslimana.

Na kraju, treba istaći da je svakako potrebna i nova islamska jurisprudencija o hodočašću. Pravni temelji hadža postavljeni su prije mnogo stoljeća. Danas milioni ljudi idu na ovo hodočašće. Stoga su uvjeti, potrebe i potrepštine umnogome drukčije nego što su bile prije mnogo stoljeća.

Islamski zakon (fikh) nije fenomen koji stagnira. U ovom trenutku možda je pravo vrijeme da se ažuriraju relevantni islamski zakoni u vezi s hadžom kako bi oni poprimili današnje potrebe i današnju dinamiku. Hadž je kolektivno bogosluženje. Ne možete regulirati hadž sa dva miliona hodočasnika sa pravilima koja su bila pogodna za dvije hiljade ljudi. Muslimanski učenjaci trebalo bi da vode veće muslimanske zajednice prema prema novoj islamskoj perspektivi sa zakonima koji uređuju pitanje hadža.
Društveni i politički obrasci

A. Sijamić

Već godinama ljudi s Bliskog istoka i iz Afrike, ali i mnogi sa Zapada, govore o tome kako je američki “izvoz demokratije” u ove dijelove svijeta uzaludan posao zbog društvenih okolnosti i običaja u tim državama. Ako se to radi na način na koji je to sa svojom vojnom mašinerijom činio George W. Bush, onda je rezultat još gori. Istovremeno, muslimanski svijet vapi za modernizacijom, snažnim razvojem nauke i naučnog mišljenja kako bi se etablirao u globaliziranom svijetu koji se ubrzano mijenja i čija dinamika traži od svih brza prilagođavanja novonastalim okolnostima. Dakle, iz društvene dinamike rađa se određen poticaj i političkim procesima, odnosno politika u takvim državama dolazi kao refleksija društvenih kretanja. Ako tome dodamo sve diktatore koji vladaju u državama s muslimanskom većinom, onda nam nije teško zaključiti o krajnjim dometima takvih politika i takvih država. Stoga, jedna temeljita društvena reforma, jedno redefiniranje svih za društvo važnih pitanja, jedan je od načina razvoja muslimanskog svijeta. Kako takav poticaj muslimanskoj preobrazbi neće dati korumpirani diktatori, muslimanima jedino ostaju nove političke snage, intelektualci i ono što im je godinama jedan od najvećih problema – utjecaj izvana. Gotovo pa začaran krug koji u skorije vrijeme u mnogim muslimanskim državama neće biti prekinut.

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close