-TopSLIDEKolumne

Može li EU uvesti sankcije Dodiku?! Ko treba glasati, ko je za, a ko protiv?

Kako se donose sankcije u Evropskoj uniji i ima li šanse da ministri spoljnih poslova podrže zahtjeve grupe parlamentaraca za sankcionisanje Milorada Dodika?

Grupa poslanika u Evropskom parlamentu uputila je pismo ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije u kojem pozivaju na uvođenje sankcija članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i drugim osobama koje su odgovorne za narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U pismu se navodi da se Bosna i Hercegovina suočava s najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno uzrokovanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD).
“Protuustavni bojkot legitimnih državnih institucija od strane stranke koji je uveden prošlog jula zbog usvajanja zakona o negiranju genocida, proveden je kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku”, navodi se u pismu, uz pojašnjenje Dodikove inicijative o povlačenju entiteta iz brojnih institucija.

Europarlamentarci podsjećaju da se o situaciji u BiH razgovaralo na sastanku Savjeta za vanjsku politiku prošlog ponedjeljka, ali bez konkretnog i jakog rezultata te da zaključci nisu prikazali hitnost situacije i da oni koji su odgovorni za situaciju nisu jasno imenovani.

“Dodik je ohrabren takvim nedostatkom akcije od strane EU-a, koju dokazuje i činjenica da je prvog dana sastanka on potvrdio nastavak ranije navedenog glasanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, navodi se.

“Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se zaustavio u ostvarivanju svoje secesionističke etnonacionalističke agende”, stoji u pismu te se dodaje:

“Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama unutar ili bliskim rukovodstvu RS-a koji su odgovorni i/ili podržavaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga s ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH” navodi se.

“S obzirom da postupanje rukovodstva RS i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterije, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih i pravnih lica koja su povezana sa njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, stoji u pismu.

Države članice EU-a će 15. decembra održati sjednicu na kojoj će odrediti eventualne sankcije.

Sankcije EU

Evropska unija je do sad koristila niz sankcija kao odgovor na razna dešavanja u njenom okruženju i svijetu. 
Sve te sankcije su donošene zbog zbog destabilizacije neke države, aneksije, zbog terorizma, zbog kršenja ljudskih prava ili zbog širenja atomskog oružja. 

EU najčešće poseže za sankcijama kada su u pitanju kršenja ljudskih prava i shodno tome ona može uvesti vlastite sankcije ili provoditi sankcije koje su uvele Ujedinejne nacije.

U ovom  trenutku na snazi je više od 40 različitih sankcija protiv država, organizacija, firmi ili fizičkih lica.
Popis osoba koje su pod sankcijama trenutno ima skoro 500 stranica i može se javno vidjeti na web-stranici Europske unije. 

Evo šta je potrebno da se uvedu sankcije Dodiku

Savjet Evropske unije, u kojem se nalaze predstavnici 27 zemalja članica, odlučuju o uvođenju sankcija. Da bi do toga i došlo oni moraju ovu odluku donijeti jednoglasno. A, kako sada stvari stoje to je nemoguća misija. 
Inače u Savjetu EU-a postoji stalni odbor koji priprema odluke o uvođenju novih sankcija, o produženju već postojećih ili o ukidanju sankcija. Formalne odluke donose ministri spoljnih poslova, a sankcije stupaju na snagu čim budu objavljene u Službenom listu EU.
Sankcije koje uvodi EU obično su političke ili finansijske. Tako je do sad na desetine takvih sankcija uvedeno. Npr. političke sankcije su izglasane Sjevernoj Koreji, Siriji i Rusiji, dok su finansijske uvođene mnogim firmama, pojedincima, organizacijama, a posebno su naglašene one protiv Rusije, odnosno sankcije privrednim granama te zemlje zbog aneksije Krima. 
Sam proces izbora osobe kojoj se uvode sankcije se vrši na temelju informacija koje su dostupne u javnosti ili koje se prikupljaju diplomatskim ili obavještajnim putem. 

Nakon toga EU vrši obvradu tih podataka i donosi sankcije koje imaju za cilj da pogode osobe koje su izravno povezane s nekim kršenjem ljudskih prava ili drugim razlozima za uvođenje sankcija. Obično su to predstavnici vlasti nekih država, njihovi bliski saradnici, predstavnici firmi koje ih finansiraju i sl. 

Tim osobama se onda zabranjuje ulazak u Evropsku uniju, a njihovi bankovni računi i imovina u EU bivaju zamrznuti.
I to je upravo ono što bi EU mogla da učini u slučaju Dodika, plus zaustavljanje finansijeske pomoći Unije prema Republici Srpskoj.

Sve sankcije koje donese EU mogu biti i ukinute, opet od Savjeta EU ukoliko dođe do željenih promjena, odnosne nestanu uslovi koju su doveli do toga da se sankcije uvedu. Često oni koji su sankcionisani mogu da traže od Brisela pisanim putem da im se sankcije ukinu, a dešavalo se da osobe pogođene sankcijama podnesu tužbu protiv sankcija pred Sudom Evropske unije u Luksemburgu, koju si bivale i uspješne. 


Mađarska uz Dodika

Da je priča o sankcijama Dodiku iz EU na kojima se insistira u posljednje vrijeme teško provodiva u djelo već je jasno iz stava ministra spoljnih poslova Mađarske, čija država najvjerovatnije neće podržati bilo kakva sankcionisanja.
Umjesto toga on je pozvao na razgovore sa Dodikom. 
“Evropski političari koji kritikuju člana Predsedništva BiH Milorada Dodika nikada do sada se nisu sreli s njim, niti sa njim razgovarali da bi mogli da razumiju njegove stavove”, poručio je šef mađarske diplomatije Peter Szijjarto.

“Svi koji interpretiraju Dodikove riječi treba da razgovaraju s njim da bi nakon toga formirali svoja mišljenja. Posebno bi bilo dobro kada evropska vanjska politika ne bi bila svedena na tri riječi – sankcije, sankcije, sankcije, što se u proteklom periodu pokazalo neefikasnim”, poručio je Szijjarto.
Podsjetivši da je premijer Mađarske Viktor Orban otišao u Banjaluku, kaže da bi to trebalo da učine i evropski lideri prije nego što prijete sankcijama.
“Da odu i razgovaraju i da razumiju kakvu poziciju zauzima Dodik i da na osnovu toga stvore svoje stavove”, dodao je Szijjarto.
On je istakao da Dejtonski sporazum svakako treba poštovati, što je i stav Mađarske, navodeći da prilikom posjete Banjoj Luci, među Dodikovim stavovima nije bilo ničega što bi imao efekat destabilizacije, već su oni bili u skladu sa poštovanjem međunarodnih obaveza.

Očekuje se da bi pored Mađarske još nekoliko zemalja EU moglo statin a stranu Milorada Dodika, a tu su prije svega Slovenija, Hrvatska, pa čak i Poljska.
 

Buka

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close