Rasplet situacije ne ide u prilog prosperitetu građana.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi poručio je juče da će BiH ostati bez značajne finansijske pomoći ukoliko se blokada nastavi.
Slične izjave proteklih dana čuli smo i od specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan, Gabriela Escobara i Aline Lancu, voditeljke odjeljenja za BiH u sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Zbog ovakvih izjava sve češće čujemo i da se investitori povlače iz BiH, te da smo na pragu još veće ekonomske krize.
Stoga smo naše sagovornike pitali kakva su njihova saznanja – zašto ove učestale izjave dolaze upravo sada, da li je Evropska unija promijenila kurs prema BiH, te kako će se sve to odraziti na investicije u našoj zemlji, koje nikada nisu ni bile na nekom zavidnom nivou.
Politički i ekonomski analitičar Draško Aćimović je jasan – Bosna i Hercegovina je kolateral velike bitke za EU i postoje jasni razlozi zašto neće dobiti investicije.
Pojašnjavajući svoj stav podsjeća na nedavno održani Samit ministara vanjskih poslova EU kao i zasjedanje Parlamenta EU u utorak, kada je otvorena tema o kojoj se u zadnje vrijeme govori u Briselu kao vrlo realnom scenariju, a to je da će odlazak Angele Merkel izazvati odlazak mnogih partija iz kluba EPP – demohrišćana, vodećeg kluba partija u Evropskom Parlamentu, a dovesti do jačanja grupacije radikalno desnih koje su nezadovoljni politikom u EU.
Te partije su u nekim zemljama, podsjeća, u vlasti, a u nekim zemljama u opoziciji poput Poljske, Slovenije, Bugarske, Italije, Slovačke, Grčke i još nekih, a koje bi zajedno sa Mađarskom promijenili odnos snaga u Evropskom Parlamentu. Da li bi se u tom slučaju išlo na pad Evropske komisije i stvaranje nove većine je pitanje koje brine mnoge: “EPP imaju i mnogo pridruženih članica u zemljama Balkana i Ukrajini, koji su vrlo važni faktori u vlasti ili opoziciji tih zemalja. Izlaskom mnogih od tih partija kao što je npr. VMRO DPMNE u Sjevernoj Makedoniji, Batkivshchyna Julije Timoshenko i UDAR Vitalija Klichka u Ukrajini, a takođe i mogućnost pridruženog članstva SNSD iz Republike Srpske toj grupaciji, moglo bi u potpunosti promijeniti sliku Evropske unije u veoma bliskoj budućnosti. Da li je ovo početak stvaranja “EU u krugovima ” i da li je sve što se dešava oko podizanja tenzija uvertira za novu Evropu i da li upravo prisustvujemo borbi između tih snaga u Sjevernoj Makedoniji, pitanje je koje bi u 2022. trebalo dobiti odgovore”, pojašnjava Aćimović.
Napominje i da je EU odlučna u svojoj “neodlučnost” što se tiče Zapadnog Balkana, čime je otvorila prostor za jačanje ekstremnih i radikalnih grupacija protiv EU . To će se, uvjeren je, odraziti i na ekonomsku politiku EU i njene investicijske ambicije u region, ali neće se odraziti na BiH.
BiH nije u problem, ističe, jer u njoj već godinama i nema direktnih stranih investicija, tako da se nema šta smanjti: “Realnih stranih investicija možemo reći da već godinama nemamo, a posebno u Republici Srpskoj. Da lakše predstavim situaciju moram podvući da 72,8 % BDP BiH čine mikropreduzeća do 9 zaposlenih i samo 1,1 % velikih preduzeća. Ostalo su mala i srednja preduzeća koja su prema svim kalkulacijama za uspješan privredni razvoj BIH trebali davno preći 50% . Nažalost, zbog ekstremno loših političkih uslova i enormne korupcije i kriminala po kojima je BiH druga zemlja u Evropi, BiH nikada nije pokrenula sistem razvoja malih i srednjih preduzeća, a posebno ne sa optimalnim varijantom” ističe naš sagovornik i podsjeća da je juče bio u Beogradu na konferenciji “Otvoreni Balkan kao put za stabilizaciju, saradnju i prosperitet regiona” na kojem su jasno i nedvosmisleno poslate poruke USA i gospodina Escobara da je to odlična inicijativa, ali da joj se pored Albanije, Sj. Makedonija i Srbije trebaju pridružiti i Crna Gora, Kosovo i BiH. Nažalost, vlast u našoj zemlji nema sluha za ovu inicijativu, iako je prije više od godinu dana predsjedavajućem Vijeću ministara Zoranu Tegeltiji naloženo da Predsjednistvu BiH predstavi analizu i prijedlog saradnje, ali to nikada nije učinjeno.
“BiH je jedina zemlja u regionu koja nema ni kandidatski status sa EU, a to je, mogu slobodno reći, tragično, jer je cijela BIH ostala uskraćena za ogromne novce. Samim tim, sve sto je komesar Varholi prenio vlastima u BiH da će ostati uskraćeni za velike investicije, a koje se daju za međuregionalnu saradnju su očekivana jer ako imate sa jedne strane Hrvatsku koja je u EU i sa njom ne možete koristiti ta sredstva, a sa druge Srbiju sa kojom ne želite da iskoristite ta sredstva, jasno je da će BiH potonuti u još dublji ponor beznađa, ako uopšte dublji postoji”, zaključuje Aćimović.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je mišljenja da nije slučajno što baš u ovom trenutku dolaze poruke od MMF-a koje govore da trenutna politička kriza i nestabilnost ugrožava ekonomsku i finansijsku stabilnost BiH. Ako analizirate ove poruke riječ po riječ, onda se svako treba zabrinuti, kaže, jer iza MMF-a i velikih svjetskih institucija stoje zemlje koje najavljuju sankcije. “Činjenica da je MMF po prvi put najavio da može doći do smanjenja kreditnog rejtinga je vrlo opasna, jer smo i sada samo jednu stepenicu iznad najgore kategorije C, koja je kategorija vrlo visokog rizika za vraćanje kredita, čak bankrota, tako piše u tim obrazloženjima. I ako dospijemo u tu grupu, koji će onda investitor doći ulagati u zemlju gdje se najavljuju sankcije, gdje su pojedini političari na crnim listama? A koliko se u našu zemlju inače ulaže to se vidi posljednih godina po dolasku stranih investicija. Od svih onih investicija koje su došle u BiH u posljednjih 6-7 godina na svakih 100 eura koji su došli u region, 8 eura je došlo u BiH, a 55 u Srbiju. Zašto i tih 55 eura nije došlo u BiH. Vidjeli smo najave da će se pojedini investitori seliti iz BiH, nikome ne odgovara nestabilnost. Oni će otići tamo gdje će imati, pravnu i političku sigurnost, ekonomsku sigurnost i izvjesnost. Niko ne voli tu nesigurnost, strah, pominjanje mogućnosti sukoba, što objavljuju mediji, ili kada vidite da strani državljani objavljuju upozorenja da se boje, da ih je strah, da su zabrinuti. Naravno, kada to sve čuje, investitor će otići u Hrvatsku, koja je u EU, ili u Srbiju, koja nije članica, ali je u ovom trenutku magnet za strane investicije”, poručuje Hadžić.
Buka
