MO BiH: Diskriminacija – 21 mjesto rezervisano za Ostale

U Oružanim snagama BiH Bošnjaci su zastupljeni sa 45,9%, Srbi 33,6%, Hrvati 19,8% i Ostali 0,7%. Zakon jasno definiše da se sastav Oružanih snaga temelji na popisu stanovništva iz 1991. godine.

Sedmog septembra Ministarstvo odbrane BiH objavilo je konkurs za prijem oficira u Oružane snage BiH. Pored ostalih uslova koje su trebali ispunjavati jasno je navedeno i kom narodu kandidati za svaku poziciju trebaju pripadati. Tako je na konkursu traženo devet Bošnjaka, 29 Srba i 19 Hrvata, prema tome koliko je pripadnika kog naroda i nedostajalo. Slično je i sa ostalim konkursima za prijem u Oružane snage BiH. Još jedna sličnost je da se u tim konkursima vrlo rijetko nađe i mjesta za – Ostale.

Poznato je da je sastav Oružanih snaga definisan Odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama OS BiH i Zakonom o odbrani. Jasno je propisano sa koliko mjesta mogu biti zastupljeni pripadnici tri konstitutivna naroda u BiH i Ostali.

Bošnjaci su zastupljeni sa 45,9%, Srbi 33,6%, Hrvati 19,8% i Ostali 0,7%. Zakon jasno definiše da se sastav Oružanih snaga temelji na popisu stanovništva iz 1991. godine.

U Oružanim snagama BiH, kažu za naš portal u Ministarstvu odbrane, trenutno se nalazi 21 pripadnik iz reda ”ostalih”. ”Pripadnici OS iz reda Ostalih trenutno su postavljeni na vojničke dužnosti u različitim jedinicama i komandama svih nivoa.”, šturi je odgovor na pitanje gdje su raspoređeni pripadnici Ostalih.

Za pravnika Midhata Izmirliju ovo zvuči kao da u OS BiH postoje tačno rezervisane pozicije za pripadnike ostalih, a time i rezervisane pozicije za pripadnike drugih etničkih grupa – konstitutivnih naroda. ”Ukoliko su mjesta rezervirana onda ne postoji jednak tretman prema svim osobama, a različito postupanje nema nikakvo razumno opravdanje.”

Navedeno je, smatra Izmirlija, u suprotnosti sa Zakonom o službi u OS BiH koji garantuje jednake mogućnosti i zabranu diskriminacije. ”U članu 28 stoji: Neće biti diskriminacije ni po kojem osnovu, poput spolne, rasne, zbog boje kože, jezika, vjeroispovijesti, političkih ili drugih mišljenja, etnči kog ili socijalnog porijekla, povezanosti s nacionalnim manjinama, imovnog stanja, odnosno drugog statusa.), a svakako je u suprotnosti i sa međunarodnim standardima koji se odnose na zaštitu ljudskih prava, odnosno zabranu diskriminacije.”

75 kandidata za 21 poziciju

Pozicije iz reda Ostalih, navode u Ministarstvu odbrane, raspisuju se kada “takva lica” napuštaju službu pa ih treba zamijeniti. Dosad je to bilo za 21 poziciju, a na konkurs se javilo 75 kandidata.

U Ministarstvu kažu kako se do sada nije dešavalo da kandidat bude odbijen samo zato što se prijavio iz reda Ostalih. ”Ovo isključuje slučajeve kada je takvom kandidatu odbijena ili odbačena prijava na oglas/konkurs zbog neblagovremenosti ili neispunjavanja uslova prilikom procesa izbora i selekcije propisanih zakonom o službi u OS BiH i Pravilnikom o prijemu u vojnu službu, zbog čega je eliminisan.”

Ministarstvo do sada nije imalo slučajeve pritužbi kandidata koji su se izjasnili kao Ostali zbog toga što su odbijeni u toku oglasne ili konkursne procedure a da je razlog njihove pritužbe bio to da su odbijeni jer se izjašnjavaju kao Ostali.

Zakonski je, prema Ministarstvu odbrane, sve čisto. No pravnici kažu kako ovakvo diferenciranje nije opravdano. Nedim Kulenović, stručni saradnik za pravne poslove u Udruženju Vaša prava, postavlja pitanje da li je zakonsko regulisanje (Zakon o odbrani i Odluka Predsjedništva BiH) u skladu sa drugim zakonskim normama, naročito onima koje zabranjuju diskriminaciju.

Ovo udruženje razmatralo je pokretanje parnice u vezi sa statusom Ostalih u  OS. Predmet je, kaže Kulenović, “još uvijek na razmatranju”. ”Nije jasno po čemu su Ostali uopće zastupljeni sa tek 0,7 posto ukoliko se navedeni procenti temelje na popisu iz 1991, gdje su samo Jugosloveni, pored nacionalnih manjina, bili zastupljeni sa 5,5%.”

Naš sagovornik podsjeća i na obavezu ministra odbrane iz Zakona o službi u Oružanim snagama BiH da osigura poštivanje obaveza jednakih mogućnosti, a gdje je izričito propisano da se profeisionalna vojna lica i osobe koje žele biti primljene u OSBiH tretiraju sa punim poštovanjem načela jednake mogućnosti. Ista odredba zabranjuje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, uključujući i etničko porijeklo, što je u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.

”Jasno je da se primjenom navedenih odredbi vrši različito postupanje prema građanima BiH, s obzirom na njihovo etničko porijeklo ili opredjeljenje. Smatramo da takva praksa ne može svoje utemeljenje naći u odredbama ustava BiH (čl IX/3), koja propisuje proporcionalnu zastupljenost, ali u odnosu na funkcionere imenovane na položaje u institucijama BiH, te da se ista ima tumačiti restriktivno. U mjeri u kojoj je navedeno rezultat kompromisa koji je bio nužno postići prilikom reforme odbrane, smatramo da ista nema više opravdanja, te da bi se trebalo ići ka sistemu koji će biti meritoran a ne diskriminatoran”, zaključuje Kulenović.

Evropska rješenja

I dok su u BiH spomenuta zakonska rješenja odavno prihvaćena a praksa zapošljavanja po nacionalnom kriteriju jako ukorijenjena, naši sagovornici upozoravaju na praksu u razvijenim zemljama. Midhat Izmirlija skreće pažnju na jedan ilustrativan primjer.

”Navest ću primjer savjetodavnog mišljenja o određenim pravnim pitanjima koji se odnose na listu kandidata u pogledu izbora sudija Evropskog suda za ljudska prava. Naime, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope donijela je odluku da u procesu nominacije sudija najmanje jedna pozicija (od tri) treba biti rezervirana za osobu suprotnog spola. Evropski sud za ljudska prava je u navedenom mišljenju ocijenio da rezerviranje pozicija nema nikakvo opravdanje jer bi se u suprotnom radilo o pukom zadovoljavanju forme”, rekao je Izmirlija.

Ovakva praksa, ne samo u OS, smatra Nedim Kulenović, nema svoje utemeljenje ni u Ustavu BiH. Ustavni sud BiH ocijenio je da Zakon o konkurenciji i Zakon o sistemu državne pomoći nisu diskriminatorni iako propisuju određene privilegije za konstituivne narode jer Ostali nisu potpuno isključeni. Sud tu ipak, podsjeća Kulenović, nije razmatrao pitanje proporcionalne zastupljenosti. Zbog toga ne može reći ni kakva bi bila odluka suda da je razmatrao pitanje skromnih 0,7 procenata, sa koliko su u OS BiH zastupljeni Ostali.

Tekst je nastao u saradnji sa partnerskim portalom diskriminacija.ba

(zurnal.info)