Čitavu 2023. godinu federalna vlast je obećavala nove fiskalne zakone do kraja godine i na kraju ih odgodila za 2024. godinu – Scenarij koji smo gledali godinama
Adem Džaferović
Na temi rasterećenja privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine najviše je vidljivo koliko su predstavnici vlasti sposobni protraćiti jednu kalendarsku godinu. Naime, još prije godinu je Udruženje poslodavaca Federacije BiH uputilo prijedlog kojim bi se privrednicima u ovom entitetu omogućilo da povećaju platu radnicima za iznos do 400 KM, a da na taj uvećani iznos ne plaćaju poreze, već samo doprinose za PIO i zdravstvo od 11 posto. Važno je napomenuti da se radi o privremenoj mjeri, koja bi bila na snazi dok ne stupe na snagu novi fiskalni zakoni (zakon o porezu na dohodak, zakon o doprinosima i zakon o minimalnoj plati) na koje čekamo godinama. Poslodavci su tada tvrdili da bi ova mjera mogla usporiti odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine.
Privremena mjera koju je odbijala i Novalićeva i Nikšićeva Vlada
Nakon što su poslodavci izašli u javnost s ovom idejom, zastupnici u Parlamentu FBiH Admir Čavalić i Irfan Durić u januaru ove godine upućuju zakonsko rješenje u proceduru.
“Kada smo to predložili u januaru, Vlada FBiH kojom je rukovodio gospodin Fadil Novalić je to odbila. Potom je došla Vlada gospodina Nermina Nikšića koja je kazala da razumije dobru intenciju zakona, ali da će oni izmijeniti fiskalne zakone do kraja godine. Na osnovu takvog stava Vlade, Parlament FBiH je dva puta ove godine odbacio prijedlog da se uopšte i uvrsti na dnevni red prijedlog o privremenoj mjeri kojom bi poslodavci mogli podići platu za iznos do 400 KM”, ističe za Buku Čavalić.
Podsjeća kako su i prethodna i nova Vlada FBiH bile stava da ne treba biti cilj fiskalnih zakona povećanje plata.
“Mi smo prihvatili te kritike. Mogu se složiti, cilj je kreiranje fiskalnog okvira. Međutim, taj okvir treba da bude neutralan. Ali, mi smo od januara ponavljali da su ovo temporalni zakoni, jer bi privremeni zakon bio na snazi do usvajanja novih fiskalnih zakona. Insistirali smo na privremenoj mjeri samo zato što smo bili skeptični po pitanju dostavljanja novih fiskalnih zakona. Nismo nikada zadirali u suštinu fiskalnih zakona, nismo htjeli nešto spektakularno da radimo. Evo, došli smo do decembra, i žao mi je što se pokazalo da smo mi bili upravu, a ne Vlada FBiH. Iskreno, volio bih da je obrnuto, jer zakoni nisu bili populistički, radili su se s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH”, govori Čavalić.
Dok vlast razvlači procedure, radnici odoše iz BiH
Udruženje poslodavaca FBiH je nekoliko puta ove godine pozivalo Vladu FBiH i Parlament da usvoje privremenu mjeru, no njihove pozive nije bila voljna saslušati vladajuća većina.
“Vlasti razvlače procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u primjeni. Zbog toga smo ponudili to ad hoc rješenje, kojim bi se omogućilo poslodavcu da poveća platu radniku do 400 KM, a da se država odrekne dijela doprinosa na uvećani iznos plate, i da se ovaj povećani iznos plate ne opterećuje porezom na dohodak. To bi omogućilo da povećani iznos ide kao neto primanje radniku, a da se bruto dio izostavi ili smanji. Time bi se barem smanjio trend iseljavanja radnika, koji u potrazi za boljim standardom odlaze iz zemlje. Mi imamo podatke Eurostata i agencija za statistiku da je od posljednjeg popisa BiH napustilo 370.000 građana, što je strašan i nenadoknadiv gubitak”, kazao je početkom juna u intervjuu za Buku Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Upozorenje iz juna se obistinilo
Tada je u razgovoru za Buku pozvao federalne vlasti da do augusta i godišnjih odmora barem usvoje dva ili tri zakona, kako bi se olakšalo poslovanje privrednicima, ali i poboljšao standard radnika.
“Ne bi nam se nikako smjelo desiti da uđemo u eru godišnjih odmora, a da pritome nemamo donesena barem dva ili tri zakona, i to se uklapa u onih 100 dana rada Vlade. Ukoliko uđemo u sferu godišnjih odmora bez usvojenih zakona, ulazimo u jesen i bojim se da bi ovo bila izgubljena godina i jako loša poruka radnicima i privrednicima”, predvidio je Nenadić još u junu šta bi se moglo desiti do kraja godine.
Tako i bi, uveliko smo u decembru, a novih fiskalnih zakona koji bi ispravili dugogodišnju nepravdu nema.
U međuvremenu, stiže i najava premijera Nikšića da bi Vlada u narednim danima mogla usvojiti udluku o pomenutoj privremenoj mjeri, a fiskalne zakone odgoditi za narednu godinu.
“U ovom trenutku je to realno da krene od nove godine, mi ćemo vjerovatno na sljedećoj sjednici vlade otvoriti prostor da poslodavcima omogućimo da dodatno isplate radnicima ono što su oni govorili – mislim da ćemo mi ići na neki iznos između 450 i 500, što bi uz neku trenutnu minimalnu plaću koja je 530 dovelo opet do tih nekih 1.000 KM. Set fiskalnih zakona može biti vrlo aktuelan u prvom kvartalu sljedeće godine pri čemu nam je jako važno da osiguramo i online fiskalizaciju, vrlo je važno da spriječimo neplaćanje obaveza prema državi, osigurali bismo da pokrijemo budžetske rupe koje će neminovno nastati u onom trenutku kad smanjimo doprinose”, rekao je Nikšić gostujući u Dnevniku D Federalne televizije.
Postavlja se razumno pitanje kako to da u Vladi FBiH tek sada shvataju da je privremena mjera koju su predložili poslodavci prihvatljiva, a u maju nije bila.
Čavalić smatra da ovakvim stavom Vlada priznaju svoju grešku.
“Novi zakoni nisu došli još ni do Vlade, dakle nije ih ni Vlada razmatrala, a kamoli da su došli do federalnog Parlamenta, a samo jedna ili dvije sjednice su nam ostale u decembru. Porezna uprava se izjasnila da je potrebno šest ili sedam mjeseci za primjenu novih zakona, tako da je najoptimističniji rok 1. juli, ali i taj rok nam polako klizi. Novi moment se desio prije nekoliko dana kada je premijer Nikšić izjavio dvije bitne stvari koje su nekako prošle ispod radara. Prva je da fiskalne zakone prebacuju za prvi kvartal naredne godine. Dakle, zvanično su odgođeni. Druga bitna stvar je da je premijer najavio da će Vlada ovih dana prihvatiti naše prijedloge za privremenu mjeru i to će uraditi kroz odluku Vlade, ne kroz Parlament. Kada bi išlo kroz Parlament to bi bila privremena dugoročnija mjera, jer bi važila do usvajanja novih zakona. Podržavam i tu opciju da ide kroz Vladu, iako je pitanje koliko će ona trajati”, podvlači Čavalić.
Žal što Vlada grešku nije priznala i ranije
On dodaje kako bi privremena mjera, ukoliko je Vlada donese, mogla stupiti na snagu od početka januara.
“To ne treba vezati za priču o povećanju minimalne plate. To je jedna posebna priča. Minimalna plata očigledno nije ispunjena u kontekstu 1. januara, iako su to neki ministri i najavljivali. Ovo je i priznanje federalne Vlade da je napravila veliku grešku što je odbila naš prijedlog u maju, i žao mi je što to ranije nije priznala”, zaključuje Čavalić.
I poslodavci su prije nekoliko dana ponovo pozvali Vladu da usvoji privremenu mjeru kojom će biti omogućeno povećanje plate do 400 KM, nakon što su i u Udruženju poslodavaca FBiH shvatili da od novih fiskalnih zakona ove godine nema ništa.
“Od maja čekamo da vidimo prijedloge novih zakona Vlade FBiH o doprinosima i dohotku. Osim tvrdnji da će novi doprinosi na plaće iznositi 28 posto, zvanično nikada nismo dobili nijedan dokument koji se odnosi na ovu materiju. U idealnim uvjetima, kada bi odmah donijeli ove zakone i usvojili ih do Nove godine, njihova primjena bi počela tek u julu naredne godine. Zbog toga mislimo da Vlada FBiH treba hitno predložiti, a Parlament FBiH usvojiti, izmjene i dopune zakona kojima bi se omogućilo povećanje plate do 400 KM, s tim da se ovaj iznos povećanja plate ne oporezuje”, poručuje Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.
Buka
