Milionska imovina BiH propada u Hrvatskoj i Srbiji

Bosna i Hercegovina bi do sredine naredne godine trebala postati vlasnik dva objekta koja će kupiti u glavnim gradovima Srbije i Hrvatske. U tim objektima trebale bi biti smještene ambasade naše države. Za ovu kupovinu iz državnog budžeta je predviđeno da se izdvoji po 900.000 eura, ukupno 3,6 miliona KM.  

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH, donijelo Odluku o izmjenama Odluke o formiranju Komisije za kupovinu objekata za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u Beogradu i Zagrebu, piše novinska agencija Patria.

Dakle, sada je jasno da će 3,6 miliona KM građana BiH otići u susjedne zemlje, a da pri tome niko nije razmislio o vrijednoj imovini koja se nalazi u Srbiji i Hrvatskoj, a u vlasništvu je BiH. Moglo se zatražiti da neki od vrijednih objekata, zgrada koje se nalaze u Beogradu i Zagrebu, budu vraćene BiH, te da u njima budu smještene ambasade, a ne da se novac doslovno baca.

Upravo iz tog razloga mnogi stručnjaci u BiH vjeruju da se iza ove odluke o kupovini zgrada u Zagrebu i Beogradu kriju mutne radnje, koje već godinama prate priču o vraćanju bh. imovine van granica. U tom lovu u mutnom, debelo profitiraju pojedinci, a država i bh. firme koje imaju svoju imovinu u susjednim zemljama su na gubitku.

Posebno zabrinjava i činjenica da na sjednici Vijeća ministara, ministar finansija i trezora i dopredsjedavajući Vjekoslav Bevanda, a u čijem je ministarstvu i Ured za sukcesiju, nije upoznao ostatak Vijeća ministara sa postojanjem vrijedne imovine naše zemlje u susjednim državama.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero u razgovoru za novinsku agenciju Patria kazao je da se mogla osigurati nenovčana mogućnost osiguranja smještaja zgrada ambasada BiH u Zagrebu i Beogradu.

– I druge mogućnosti, osim trošenja tolike sume novca su postojale. Imamo primjer rezidencijalnog objekta u Trpnju u Hrvatskoj, a za koji je bio zainteresiran Zagrebački kaptol, koji je nudio da u zamjenu za taj objekat osigura smještaj Ambasade BiH u Hrvatskoj. No, to je odbijeno i sada se daje 1,8 miliona KM za objekat u Zagrebu – istakao je Cero.

Osim ovoga, postojala su i druga rješenja, ali Vijeće ministara to nije ni razmotrilo. Kada govorimo o Srbiji tamo se nalazi vrijedna imovina iz pasivnog podbilansa BiH, a kao primjer za moguće rješenje mogla se uzeti Vila Jelena u centru srbijanske prijestolnice.

– Vila Jelena je u vlasništvu Agrokomerca kao npr. i veliki tržni centar na Pančevačkoj petlji, i ti objekti su mogli ići u zamjenu. Novac koji je namijenjen za kupovinu tih zgrada mogao se utrošiti u ulaganje posrnulih giganata, a koji su vlasnici te vrijedne imovine. Znamo da radnici godinama ne mogu uvezati staž i da imaju drugih sto problema. Siguran sam da bi im 1,8 miliona KM dobro došao – kaže Cero, koji se pribojava i da nova vlast koja se formira teži ka oživljavanju dijela tzv. Prudskog sporazuma o tome da se državna imovina dijeli po entitetskim osnovama.

Također, Cero se nada da će ovakva odluka Vijeća ministara biti dio parlamentarne diskusije.

Inače, od potpisivanja Ugovora o sukcesiji bivše SFR Jugoslavije prošlo je 14 godina, a Bosni i Hercegovini nije vraćen ni djelić njene imovine.

U isto vrijeme ostale bivše jugoslovenske republike, vratile su skoro svu svoju imovinu koju se posjedovali u BiH, a još nisu vratili bh. imovinu koja se procjenjuje na 500 miliona eura.

Prema Ugovoru o sukcesiji, BiH je vratila imovinu firmi bivšim republikama, a svoju sada potražuje na sudovima.