Midhat Efendira, v.d. direktora JU Sarajevo art: Neka publika sudi Baščaršijskim noćima

Sa julom, u Sarajevu počeo je i Festival Baščaršijske noći. To je već postalo tradicija, posebno velika otvorena pozornica preko puta Vijećnice, na kojoj se skoro svaku noć tokom ovog mjeseca održavaju koncerti raznih žanrova.

Međutim, ove godine pozornice neće biti, a i sam Festival neće trajati cijeli mjesec. Od novopostavljenog direktora JU Sarajevo arta i dosadašnjeg saradnika za programe i prevođenje u ovoj ustanovi Midhata Efendire, zatražili smo komentar novonastale situacije, ali i nešto više o samim Baščaršijskim noćima 2013.

• Festival Baščaršijske noći je počeo. Navikli smo na mjesec dana raznih dešavanja, ali ove godine Noći će trajati kraće. Zašto i kako će se to odraziti na omjer kvantitet/kvalitet?

– Zahvaljujem bosanskohercegovačkom nezavisnom listu Oslobođenje za medijsko praćenje Festivala Baščaršijske noći. Festival uslijed znatnog umanjenja budžeta Javne ustanove Sarajevo art koja je izvršni organizator Festivala, a svakako zahvaljujući našem osnivaču Kantonu Sarajevo, uspjet će se održati i trajati 21 dan. Festival zatvara gitaristički koncert Miroslava Tadića 21. jula u Bosanskom kulturnom centru, s početkom u 21 sat, i ovom prilikom pozivam publiku, medije i javnosti da sude o kvalitetu programa, koji je, istina, doživio priličan udar uslijed umanjenja sredstava.

U zatvorenim prostorima

• Šta nam donose ovogodišnje Baščaršijske noći?

– Postoji više načina sagledavanja konkretnog pitanja, jer Festival sa sobom nosi i nadu i strah, ali i smisao djelovanja u okviru urbanog i međunarodnog miljea. Prvenstveno sam naveo nadu koja se odnosi na očuvanje kontinuiteta Baščaršijskih noći, budući da Festival predstavlja opći interes za građane Sarajeva, Kanton Sarajevo, ali i Bosne i Hercegovine, pružajući kulturnu ponudu u julu svim turistima, gostima i građanima.

• Da li će lokacije održavanja događaja biti iste kao i ranije?

– Na žalost, ne. Upravo zbog finansijske nesigurnosti opredijelili smo se za zatvorene prostore, tako da se ovogodišnji festivalski programi održavaju na osam lokacija u Sarajevu (Bošnjački institut Fondacija Adil Zulfikarpašić, Bosanski kulturni centru, Galerija Mak, i dr).

• Postoje li neke novine vezano za ovu godinu, osim kraćeg trajanja Festivala?

– Da, novinu koju očekujemo odnosi se na izbor i imenovanje direktora JU Sarajevo art, za što će se objaviti javni konkurs u Službenim novinama Kantona Sarajevo, kao i dnevnim listovima.

• Možete li čitaocima Oslobođenja predstaviti goste ovogodišnjeg festivala?

– Izdvojio bih sljedeća imena: Edin Karamazov, Bodan Arsovski, Adema Pljevljak-Krehić, Miroslav Tadić, Dragan Marinković i Navid Bulbulija.

• Kako ste tek preuzeli odgovorno mjesto direktora Sarajevo arta, recite mi kakve aktivnosti Agencija namjerava provesti u toku vašeg mandata? Da li će doći do nekih izmjena, šta će biti fokus djelovanja?

Afirmacija bh. umjetnosti

– Dakle, JU Sarajevo art jeste ustanova a ne agencija, čije resorno ministarstvo je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. JU Sarajevo art ima svoj plan i program rada za 2013. koji donosi Upravni odbor, tako da je kurs djelovanja izvjestan i svodi se na Koncertnu sezonu 2012/2013, kao i pripreme za naredne sezone. Koncerti umjetničke muzike, izdavanje kulturnog vodiča u Sarajevu, te realizacija festivala, anala kamerne muzike, likovnih izložbi i drugih umjetničkih segmenata, čine polje djelovanja JU Sarajevo art. Ono što planiram jeste da se rukovodim planom i programom rada, poštujući finansijske mogućnosti ustanove.

• U Sarajevu i BiH se svake godine rađa sve više festivala, a trend je, što i ulazak Hrvatske u EU to dokazuje, da se u Evropi to smanjuje (neke festivale moraju ukinuti ili im promijeniti karakter). Možete li se osvrnuti na taj domaći fenomen i kakvo je vaše mišljenje o tome?

– Uvijek se postavlja pitanje šta je suština festivala. Ukoliko festival nema za cilj afirmaciju bosanskohercegovačke muzičko-scenske umjetnosti, afirmaciju kulturnog naslijeđa naroda BiH, kao i brendiranje nematerijalne kulture i međunarodne saradnje u kulturi, takav festival ne može biti reprezent kulturne diplomatije ove zemlje. Mislim da slučaj sa Hrvatskom svakako predstavlja signale za ono što čeka BiH na putu ka Evropskoj uniji, odnosno euroatlanskim integracijama.

Oslobođenje

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close