Stranka AfD osobito je snažna u dijelovima bivše komunističke Istočne Njemačke, upravo na područjima gdje je koncentracija migranata najmanja. Njeni birači dolaze iz svih slojeva društva
Alternativa na Njemačku (AfD) prva je desničarska stranka koja će ući u njemački parlament od doba nacista i Drugog svjetskog rata, piše BBC.
Rezultati anketa pokazuju kako bi ta radikalna desničarska stranka mogla doći na treće mjesto na izborima za njemački parlament i s čak 12 posto glasova dobiti 50 zastupničkih mjesta.
“Prvi put od Drugog svjetskog rata u njemačkom parlamentu će sjediti nacisti. Ti ljudi imaju retoriku koju sam slušao u porodici”, kazao je Sigmar Gabriel, njemački ministar vanjskih poslova, dodajući da mu je otac bio nacist.
Stranka ojačala borbom protiv migranata
Stranka AfD osnovana je 2013. godine kao stranka koja se bori protiv eura, ali se protivi izbjeglicama i islamu. AfD – Alternative für Deutschland snažno je ojačao nakon dobrodošlice kancelarke Angele Merkel za gotovo 900 hiljada migranata i izbjeglica u 2015. godini.
Porast broja migranata bio je temelj na kojemu je AfD izgradio svoj program. Postali su antiimigrantska stranka i na tom temelju izgradili svoju kampanju uoči ovih izbora. Iako ih uspoređuju s nacistima, na izborima koji su u Njemačkoj u toku, mogli bi zauzeti vrlo važno mjesto u parlamentu i postati treća najjača stranka u njemačkoj politici.
Glavni kandidati na izborima u Njemačkoj su savjetnica za upravljanje Alice Weidel i advokat Alexander Gauland.
Protivili se spašavanju Grčke
Prvi čelnik stranke, Bernd Lucke, vodio je skupinu ekonomista koji su se usprotivili spašavanju Grčke i pomaganju drugih južno-europskih zemalja. Tada je kazao kako njemački porezni obveznici ne bi smjeli biti odgovorni za ogromne dugove zemljalja u toj zoni. On je napustio AfD 2015. godine, tvrdeći kako stranka i njeni članovi postaju ksenofobični.
Iz AfD-a najavljuju da će se, ako se Evropska unija ne uspije reformirati i ako se nastavi ekonomsko slabljenje država poput Njemačke, boriti za izlazak Njemačke iz EU-a.
Björn Höcke, predsjednik jednog od regionalnih ogranaka, u svojim istupima za medije negirao je negativnu stranu Hitlerove borbe. Dodao je kako je vrijeme da se Njemačka počne sjećati nacističke prošlosti sa “zaokretom od 180 stepeni”.
Jednako tako, otvoreno je istupio protiv imigranata poručivši im da za njih “nema budućnosti u Njemačkoj i Evropi”.
Traže uspostavu granične kontrole
Stranka AfD osobito je snažna u dijelovima bivše komunističke Istočne Njemačke, upravo na područjima gdje je koncentracija migranata najmanja. Njeni birači dolaze iz svih slojeva društva.
U stranci tvrde kako Njemačka mora ponovo uspostaviti stalne granične kontrole, a vanjske granice Evropske unije moraju biti “potpuno zatvorene”. Takvo njihovo stajalište u potpunosti se protivi Schengenskom sporazumu o zoni slobodnog kretanja u zemljama EU-a.
AfD smatra kako bi Njemačka trebala uspostaviti novu graničnu policiju. Jedna od članica stranke koja je napustila vodeće mjesto u AfD-u, Frauke Petry, svojevremeno je izjavila kako bi njemačka policija, “ako je potrebno”, trebala pucati u migrante koji žele u tu zemlju ući nezakonito.
Stroža pravila za dobivanje azila
Stranka Alternativa za Njemačku poziva i na uvođenje strožih pravila o dobivanju azila kako bi se zaustavila zloupotreba sistema, a to bi uključivalo i provjeru zahtjeva pojedinaca u zemljama porijekla koje se smatraju “sigurnima”.
Iz stranke tvrde da se sistem socijalne zaštite više ne može nositi s tražiteljima azila koji dovode članove porodica da im se pridruže u Njemačkoj.
“Islam ne pripada u Njemačku”
U maju prošle godine AfD je u svom programu predstavio njiegovu antiislamsku politiku. U njihovu izbornom manifestu, štampanom na njemačkom jeziku, u jednom dijelu objasnilu su zašto vjeruju da “islam ne pripada u Njemačku”.
U manifestu dodaju kako bi trebalo zabraniti finansiranje džamija u Njemačkoj, zabranu nošenja burki i muslimanski poziv na molitvu, a svi imami morali bi proći postupak provjere od strane policije i države.
U programu se dodaje i da su “umjereni muslimani” koji prihvaćaju integraciju “cijenjeni članovi društva”. No, globalno, vodstvo Alternative za Njemačku smatra da multikulturalizam ne funkcioniše. Prema posljednjim podacima, oko tri miliona muslimana turskog porijekla živi u Njemačkoj, a većina njih je upravo muslimana.
