Dejton: Sveto pismo ili luđačka košulja

21. novembra 2012. BiH obilježava 17. godišnjicu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu na današnji dan 14. decembra.

(BUKA / E.P. )

Ovaj datum kojim je rat u BiH zvanično okončan se praznuje samo u Republici Srpskoj, jer ne postoji dogovor svih strana oko zajedničkih praznika na nivou države. Šta je ustvari donio Dejtonski sporazum, te kakva je njegova pozicija danas? Ko ga brani a ko želi njegovu promjenu?

Dejton- Šta, kad, zašto?

Dejtonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnom  aerodromu Rajt-Paterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, da bi se zvanično prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Konferencija  je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. šatl (Shuttle) diplomatije koju je otpočeo Richard Hoolbrook sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a. Šatl se sastojao od posredničke diplomatije između zaraćenih strana. Jednostavnije gledano kontakt grupa šatl diplomatije je igrala ulogu kurira i moderatora koji su proslijeđivali i moderirali zahtjeve zaraćenih strana.

Mnoge osnove i preduslovi Dejtonskog sporazuma započeli su zapravo šatl diplomatijom još godinu dana prije završne konferencije. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49 (51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.

Dejton-mijenjati ili ne

Bez obzira na sve dosadašnje pokušaje ustavnih promjena, uglavnom pod patronatom međunarodne zajednice, čini se da su 17 godina poslije sve glasniji zahtjevi i na “domaćem terenu” za mijenjanje suštine samog mirovnog sporazuma.

Svi se slažu u jednom, Dejton je zaustavio rat i to je njegova najveća zasluga. Dejton je danas po mnogima prevaziđen te ga kritikuju uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz Banjaluke protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje Republike Srpske, koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena.

Predsjednik RS Milorad Dodik koristi svaku priliku da kaže kako je Dejtonski sporazum jedini mogući osnov postojanja i opstanka BiH te upozorava da bi “raspakivanje” ovog sporazuma značilo i “raspakivanje” BiH. Dodik također smatra da je najveća kočnica napretka u BiH međunarodna zajednica, tj. OHR, i da česte intervencije visokih predstavnika u BiH umanjuju šanse za postizanje konsenzusa unutar države.

Dodikov stav je jasan. BiH je neodrživa zemlja, ali ima jedinu šansu na “izvornim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma te da će, ako se ne vrati na izvorni Dejton, doći u probleme funkcionisanja, što će podrazumijevati da se za nju traže nova rješenja”.

“Da nije bilo Dejtona, ne bi bilo ni BiH, ona bi morala da se raspadne i dok je Dejtona BiH je na bazi na kojoj može da živi, a nakon toga vjerovatno je nemoguće spasti njen integritet”, stav je Milorada Dodika

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović povodom 17. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma : “U velikom broju loših poteza koje je takozvana međunarodna zajednica napravila na prostorima bivše Jugoslavije, od njenog uticaja na raspad SFRJ pa do posljednje sramne presude Haškog tribunala, jedina svijetla tačka je Dejtonski mirovni sporazum. Neosporno se radi o jednom dobro urađenom sporazumu koji nije samo mirovni sporazum, nego zbir dokumenata koji su definisali uređenje BiH”.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić  je mišljenja kako budući izgled Bosne i Hercegovine podrazumijeva izmjene dejtonskog Ustava i da to moraju biti samo realna rješenja o kojima se mogu dogovoriti sve tri strane.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da je Dejtonski sporazum kočnica razvoju BiH i da je potrebno donijeti novi ustav koji bi na isti način riješio pitanje sva tri konstitutivna naroda.

Čvrst garant Dejtonskog mirovnog sporazuma je Srbija. Srbijanski predsjednici često napominju kako Srbija poštuje Dejton, što podrazumijeva “podršku i zaštitu integriteta BiH i njena dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH” ali skoro uvijek dodaju i to da Dejton omogućava “specijalne i paralelne veze” Srbije sa Republikom Srpskom.

Sve promjene političkog karaktera u BiH su za Srbiju prihvatljive, kao potpisnicu Dejtona, samo ako su “iskaz dogovora i demokratskog dijaloga predstavnika tri naroda i dva entiteta.

“Što se tiče Republike Srpske, Tomislav Nikolić je istakao neophodnost privrženosti Dejtonskom mirovnom sporazumu” saopšteno je iz kabineta Tomislava Nikolića nakon zajedničkog sastanka sa Miloradom Dodikom u avgustu ove godine.

Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je povodom godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma za BiH, da taj dokument zaslužuje da bude istorijski jer je na osnovu njega stvoren prvi srpski entitet preko rijeke Drine.

“Mislim da je i za druge probleme, kao što je problem Kosova i Metohije, moguć neki novi Dejtonski sporazum”, kazao je Dačić novinarima u Beogradu.

On je ocijenio da su promjene Dejtonskog sporazuma moguće samo uz saglasnost sva tri naroda i oba entiteta BiH.

“Dejtonski sporazum je, možda, sporazum koji ima neke manjkavosti, ali iz perspektive godina koje su prošle, ne vjerujem da bi ga neko bolje sastavio ili napisao”, rekao je Dačić.

Na predavanju posvećenom Dejtonskom mirovnom sporazumu u oktobru 2010. godine je hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao kako je taj dokument zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali da se sada mora razmisliti o promjenama jer više ne služi potrebama građana BiH.

“Sada moramo razmisliti o promjenama sporazuma jer više ne služi potrebama građana Bosne i Hercegovine, istaknuo je predsjednik Josipović.

Na istom tom predavanju je bivši sudija Vrhovnog suda JAR-a i prvi glavni tužilac haškog tribunala (ICTY) Ričard Goldston rekao da je “rezultat Dejtona daleko od idealnog”, ali da predstavlja “golem i pozitivan razvoj događaja”.

”Nakon Dejtona niko više ne razmišlja o pribjegavanju oružju” rekao je on.

Prema njegovim riječima, sada daljna rješenja moraju donositi ljudi kojih se to tiče.

”Rješenja se ne mogu nametati izvana. Međunarodna zajednica može pomoći, ali zainteresirane strane moraju same odlučiti”

Džon Šatuk, rektor Srednjeevropskog univerziteta koji je 1995. je kao zamjenik državnog sekretara u administraciji američkog predsjednika Billa Clintona imao jednu od vodećih uloga u pregovorima u Dejtonu, potvrdio je da je taj mirovni sporazum, potpisan dva mjeseca nakon Srebrenice, “bio način kako okončati rat”.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže za BUKU kako je jako teško reći koja je perspektiva Dejtonskog mirovnog sporazuma jer ga prate različite vizije i pogledi etničkih političkih elita na dalju budućnost BiH

“Različiti se pristupi i koncepti o BiH prelamaju  u odnosu na sami Dejtonski mirovni sporazum, dok je on za jedne, a napominjem za te iste, koje je bio u početku odbacivan kao nešto što je nametnuto, sad je sveto pismo, za druge luđačka košulja. Za jedne se njegov smisao vidi jedino u zaustavljanju ratnih sukoba, za druge bez njega nema ni države BiH. Kako pomiriti te dijametralno različite poglede” pita se Tanja Topić

“Čini mi se da je, bez obzira na sve manjkavosti, Dejton u dogledno vrijeme jedini okvir koji ovu zemlju spasava od propasti” zaključuje Topićeva za BUKU.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close