Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća
Pejić: Nisam u Zagrebu pristao na Tuđmanovu opciju podjele BiH, te sam se vratio u Sarajevo
Marinko Pejić: Kao Hrvat, ne mogu prihvatiti treći entitet!
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Marinko Pejić izjavio je u intervjuu za “Dnevni avaz” da kao aktuelni čelnik organizacije nastale 1994. godine, a na osnovu čije Deklaracije je postignut Vašingtonski sporazum te zaustavljen rat između Bošnjaka i Hrvata, ima puno pravo da kaže “ja, kao Hrvat, ne mogu prihvatiti treći entitet”.
Tužno za državu
Hrvatsko narodno vijeće je, kaže, osnovano u vrijeme kada su političke stranke HDZ BiH i SDS povukle svoje dužnosnike iz državnih institucija, čime je hrvatski narod u BiH ostao bez institucionaliziranog predstavništva. HNV je, dodaje, uspio tada pridobiti međunarodnu zajednicu za svoj program rješenja krize u BiH.
– Podjela po etničkom principu ne dolazi u obzir! Može biti neka regionalizacija po gospodarskom načelu, po principu sarajevske, tuzlanske, mostarske ili banjalučke. Treba osigurati da se svi građani osjećaju ravnopravno, a samim time će ravnopravni biti i Hrvati s ostala dva naroda. Zašto se ne slažem s njihovom federalizacijom? Pa, puno bi Hrvata ostalo izvan tog nekog hrvatskog entiteta. Šta onda s njima? To bi bili građani drugog ili trećeg reda. Ne znam da li ste znali, ali Hrvata u Bosni je više nego u Hercegovini. Podaci govore da ih je 300.000 u Bosni, a u Hercegovini nema ni 200.000. A oni imaju svu vlast – rekao je Pejić za “Avaz”.
U utorak se na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta vodila žestoka rasprava o federalizaciji. Spominjale su se riječi i sintagme poput “tenkovi”, “zabranjeni narod”, “podjela zemlje”. Kako ste Vi ovo doživjeli?
– Za mene je to tužno, za državu, za njen narod, koji evo više od 20 godina poslije rata još nije došao sebi. Mnogi su nezaposleni, omladina masovno napušta državu, a oni se bave daljnjim podjelama. I ova sadašnja podjela, nametnuta u Dejtonu, tragična je za nas. Pola države su dobili oni koji su vršili agresiju i napravili genocid. Sada se žele daljnje podjele, treći entitet. BiH nije toliko velika da je dalje dijelimo i to kako kome padne na pamet. HNV je 1994. osnovan da štiti cjelovitost BiH.
Zašto se uopće toliko insistira na federalizaciji? Je li to rješenje za BiH?
– Slažem se da treba doraditi Ustav, jer ovaj dejtonski nije sretno rješenje za nas. Ali treba sjesti i jednako zastupati sve, da se građanima osigura bolji život. Mi se 20 godina, izgleda, nismo pomaknuli. Zašto pitanja preustroja zemlje ne prepuste najprije struci, pravnicima? Zašto se ne konsultiraju ljudi iz EU? Pa mi se moramo prilagođavati njihovim standardima. S druge strane, na odgovorne funkcije treba postavljati kompetentne ljude, a ne podobne. Vidite šta se dešava u RS, i Bošnjaci i Hrvati se tu ništa ne pitaju. Naš narod je uvijek govorio “pripazi susjeda, sa njim surađuj, a Bog će ti oprostiti”.
Kako ste shvatili poruke s nedavnog znanstvenog skupa u Neumu, gdje su, praktično, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i šef hrvatske diplomatije Davor Ivo Stier urgirali da dođe do promjene Izbornog zakona BiH?
– Bio je tu i Miroslav Tuđman, sin Franje Tuđmana. Moram reći da sam ozlojeđen zbog toga što nas iz Sarajeva nisu pozvali na taj skup. Dakle, nije pozvan predsjednik HNV-a, ljudi iz Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, profesori s fakulteta, ima nas 80-ak u Sarajevu. Nije bilo nikog iz “Napretka”, nikog iz Franjevačke teologije, a franjevci su stoljećima branili Bosnu, zar ne? Pa šta oni hoće? A pozvali su ljude iz Hrvatske da ih savjetuju. E, tuđa ruka svrab ne češe, stari narod kaže. Samim time oni su nas isključili iz svega. To ne može biti reprezentativno. Ja sam porijeklom Hercegovac, i to iz Gruda, ali živim u Sarajevu. Valjda se treba cijela BiH uključiti.
Vi ste nedavno, gostujući u emisiji na N1, izjavili da ste kao Hrvat ugroženi, ali ne od Bošnjaka i Srba, već od Hrvata iz Hercegovine. Zašto ste to izjavili?
– Ne primarno ja, kao Marinko Pejić, već generalno Hrvati koji žive u Bosni. Za njih Hrvati u Bosni, kao i oni u Sarajevu, ništa ne znače. Evo i taj sastanak u Neumu je to pokazao. Pa, kada se formira vlast, opet na sve te odgovorne pozicije dolaze iz Hercegovine, često podobni i nekompetentni. Jednom sam Božu Ljubića upitao kako to da je on kao liječnik bio izabran za ministra prometa i komunikacija BiH. Rekao sam mu da mu mogu 10 mojih studenata nabrojati koji su odlični za tu funkciju. Da si barem nekoga od njih uzeo za savjetnika, rekao sam mu tada.
I kako je reagirao?
– Nikako! Vjerovatno je mislio “sviraj ti”.
“Akcija i reakcija”
Pričali smo dosta o hrvatskim političkim vođama. A šta je sa bošnjačkim? Trebaju li vodeći bošnjački političari imati više senzibiliteta konkretno za hrvatski narod?
– Vjerovatno se puno toga događa po zakonu “akcije i reakcije”. Ako se na jednu stranu uputi oštar protest, onda se on vraća istom mjerom. Vi možete imati dobru namjeru, ali ako jedna strana tu vašu dobru namjeru ne tumači kako treba, onda izgubite volju za to. Najbolji primjer je pitanje Mostara. Ovi neki su zadovoljni što imaju svog gradonačelnika i šta ih briga. Mostar je jedna tužna priča. I Stolac, također. Jednako kao i Čapljina, gdje nema puno Bošnjaka. Primjećujete, ja ne mogu biti nekritičan prema svojima. Šta je HDZ uradio za svoj narod u RS. Slušam Davora Čordaša kako izjavljuje da Hrvati u RS nemaju nikakvih problema. Skoro da je i u pravu, jer još malo pa tamo neće uopće biti Hrvata. Je li Dragan Čović ikada rekao Miloradu Dodiku “daj, pripazi mi malo moj narod u RS”? Oni sve rade na tome da se niko ne vrati, da se teritorije etnički očiste. S druge strane, u Livnu ni Srbi nemaju nastavu na svom jeziku.
Do kada će biti tako? Do kada će se voditi politika podjela umjesto suživota?
– Bojim se da će ovaj proces potrajati. Ali, ode nam omladina! Ko će živjeti u ovoj zemlji? Pesimista sam. Aktuelni zakon, jednostavno, omogućuje ovim strankama na vlasti da vladaju. Mi vidimo da se u RS opozicija vrlo često glasno usprotivi Dodiku. U hrvatskom korpusu toga, naprimjer, nema.
Prlić i ostali optuženi stavili su se u službu jedne tvorevine koja je bila po modelu RS
Kakav Vi odnos imate prema tzv. haškoj šestorki, budući da se trenutno vodi žalbeni postupak u procesu protiv Jadranka Prlića i ostalih?
– Sud je taj koji donosi odluku, ali mislim da im kazna neće biti blaža. Prlić i ti ljudi su se stavili u službu jedne tvorevine koja je bila po modelu Republike Srpske. Spomenuo bih tu slučaj Damjana Vlašića, odvjetnika iz Mostara, prvog predsjednika HDZ-a Mostara, koji se suprotstavio osnivanju “Herceg-Bosne” i rekao: „To je razbijanje BiH, to je srpski model.“ I šta se desilo? Odmah su ga skinuli s funkcije, a umjesto njega stave onog nogometaša Jadranka Topića. A taj Vlašić je izvukao jedva živu glavu iz Mostara, jer je bio iskren.
Ja sam tada 1992. godine vodio HVO u Sarajevu i mi smo se bili dobro uvezali s Teritorijalnom odbranom i Armijom u cjelini. Čak sam bio predložen da tada budem novi ministar odbrane RBiH, nakon što je Jerko Doko krajem kolovoza te godine napustio ovu funkciju.
Zašto to niste postali?
– Pa otišao sam kod Franje Tuđmana na razgovor, jer sam dobio poziv, budući da sam predložen ispred HDZ-a. Prethodno je Alija Izetbegović već bio prihvatio moju kandidaturu, te me čak i pohvalio. Tada sam u Sarajevu, naime, upitan šta mislim kakve su mogućnosti odbrane BiH. Ja sam rekao da nas je napala druga ili treća armija Evrope, ali pobijedit ćemo! Jer imamo jak argument, branimo svoje! Izetbegović me zamolio da takav stav prenesem i Tuđmanu. Ja sam to i učinio, no Tuđman me verbalno napao. Ja tamo u Zagrebu nisam pristao na njegovu opciju podjele BiH, te sam se vratio u Sarajevo.
U Vijećnici su nas uvjeravali da je zahtjev za reviziju ispravan, ali sada sve to ispade bezveze
Kako ste vi doživjeli ovu priču u vezi s revizijom presude po tužbi BiH protiv Srbije? Sada imamo žestoku političku krizu i, praktično, nacionalnu sramotu.
– Ja sam bio u Vijećnici kada su gospodin Bakir Izetbegović i eksperti govorili o zahtjevu za reviziju. S moralnog stajališta, smatram da je ona bila potrebna. Naravno, druga je stvar ta da li se trebalo reagirati prije godinu. Da li je sve trebalo bolje pripremati.
Pa zar nije upravo suština u tome da je, kako govore politički lideri i drugi akteri tog skupa, Izetbegović prevario sve prisutne?
– Pa meni je i onaj Amerikanac, onaj profesor Šefer (Scheffer) na tom skupu ulijevao nadu da je to sve ispravno. Ali sada to sve ispade bezveze. Ali vidite, ne bi bilo konsenzusa ni prije dvije godine. Ali jeste trebalo krenuti ranije. To je trebao uraditi. Naravno, Srbima je Sakib Softić bio validan kada su oni pokrenuli protivtužbu. Da zaključim, oni su ovo trebali pripremiti kako Bog zapovijeda pa, ako nema konsenzusa u Predsjedništvu, onda je trebalo vidjeti šta se može uraditi.
Autor: A. DUČIĆ – m.avaz.ba
