POLJO-RAZVOJ BiH: Daleko je EU
“Kada je u pitanju proces proizvodnje sirovina i prerađevina od poljoprivrednih proizvoda, loš je sustav kontrole kvalitete proizvoda. Na pijacama i tržnicama je hrana koja je problematičnog sastava u smislu teških metala, pestcida, herbicida…
U oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, potrebno je uskladiti propise u Bosni i Hercegovini s pravnom stečevinom EU iz Poglavlja 11, uključujući i ribarstvo.
Osim iskoraka, još ostaje mnogo posla u ovom sektoru kako bi se Bosna i Hercegovina približila Europskoj uniji. Kako se navodi u posljednjem izvještaju Europske komisije o napretku BiH, naša zemlja mora usvojiti određene zakone, kao i uskladiti sustave kontrole s europskim standardima, te unaprijeđujući i administrativne kapacitete, prvenstveno inspekcijske službe i laboratorije.
Što se tiče instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, još uvijek se čeka dogovor o uspostavljanju institucionalnih struktura koje bi omogućile da ostvarimo koristi od navedenog Instrumenta.
Preostaje i unapređenje administrativnih kapaciteta i struktura za koordinaciju unutar sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Nedostaje i kadrova
Učinkovitost i usklađenost mjera podsticaja s propisima EU i dalje je nedovoljna za povećanje produktivnosti i konkurentnosti sektora. Jednako tako nema ni suglasnosti u vezi pravnog okvira za provođenje poljoprivrednog popisa. Statistika i poljoprivredni informacijski sustav tek trebaju biti uspostavljeni i konsolidirani u cijeloj zemlji.
Također, još uvijek nisu usklađeni sustavi za upis zemljišta u zemljišne knjige na prostoru cijele zemlje, a potrebno je i dodatno ojačati upravljanje zemljištem. U okviru IPA I programa (2007-2013), poljoprivreda i ruralni razvoj posebno su podržani kroz projekte sektorske podrške.
Program pomoći EU podržao je izgradnju kapaciteta i institucija u raznim područjima razvojnih politika. Provedeno je pilot istraživanje poljoprivrede kao pripremno testiranje za očekivani poljoprivredni popis, kao i nekoliko projekata prekogranične suradnje, zahvaljujući sredstvima EU koji su podržali aspekte u kontekstu prioriteta i ciljeva programa poboljšavajući konkurentnost i rast, te suradnju i partnerstva u susjedstvu i u regiji.
Provedbom Strateškog plana za cijelu zemlju, poljoprivredno-prehrambeni subjekti i ruralne zajednice u zemlji mogli bi ostvarili višestruke koristi, kako zbog koherentnijeg i strateškog pristupa sektoru tako i zbog moguće financijske podrške Europske unije s ciljem reforme i jačanja konkurentnosti sektora, uključujući sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni sektor.
“Prvi i najveći hendikep je to što nemamo ministarstvo na razini Bosne i Hercegovine koje bi uredilo cijelu oblast. Nemamo ga zbog protivljenja određenih struktura. Veliki problem kada je u pitanju pravna stečevina Europske unije je i ogroman broj raznih akata, zakona i pravilnika koji nije inoviran i dugo nam pravi probleme. Potrebna nam je i kompatibilnost u što je moguće većoj formi kako bismo postali dio pregovora s Europskom unijom i kako bismo se za pregovore adekvatno pripremili”, kaže profesor Ahmed Džubur, bivši dekan Agromediteranskog fakulteta na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Prema Džuburovom mišljenju veliki problem je i to što su ministarstva koja skrbe o poljoprivredi dugo lišena prijema novih kadrova koji bi donijeli svježinu u radu. Izostanak kadrova znači i kako se ne može na adekvatan način pripremiti pravilnike i sve potrebno za dalje djelovanje.
“Kada je u pitanju proces proizvodnje sirovina i prerađevina od poljoprivrednih proizvoda, loš je sustav kontrole kvalitete proizvoda. Na pijacama i tržnicama je hrana koja je problematičnog sastava u smislu teških metala, pestcida, herbicida… Sve to ima kancerogeno djelovanje. Zbog izostanka kontrole, inspekcije i sankcije, dobijamo proizvode koji ni u primislima ne mogu ući u razvijene europske zemlje. Daleko smo od standarda Europske unije, s izuzetkom određene proizvodnje koju imamo i s kojom ne zaostajemo za najrazvijenijima. I to što proizvedemo i izvezemo, podliježe kontrolama na granicama i na destinacijama na koje se na kraju dospijeva. Imamo problem i s certifikacijskim kućama koje rade kontrolu. Ne pridržavamo se standarda u prkasi, pa se nakon što neki proizvodi izvezu u inozemstvo, nakon supervizije nažalost vraćaju u zemlju. Spadamo u red država s problematičnim proizvodima”, rekao je Džubur.
Projekt “Podrška Europske unije za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini je primjer europskih ulaganja u BiH, koja su dala rezultata. Četverogodišnja inicijativa pokrenuta je prije dvije godine, a koja će trajati još dvije godine s ciljem modernizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta, odnosno potpore oporavku od krize uzrokovane COVID-om 19 u BiH.
Projekt je financiran sredstvima EU u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć, vrijednosti 20 milijuna eura, uz sufinanciranje razvojnog programa Ujedinjenih nacija i Češke razvojne agencije.
Težište projekta je na povećanju ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor i podizanju razine znanja i vještina proizvođača, odnosno ostalih sudionika u lancima vrijednosti kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga, te poboljšanje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekt unapređuje politike kroz koherentan i komplementaran skup aktivnosti, uključujući i jačanje institucionalnih kapaciteta i usluga, kao i podršku politikama i regulatornim okvirima.
Ulaganja moraju biti veća
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, kažu kako je ulaganje EU u ovaj sektor važno iz dva razloga.
To je još jedan značajan izvor financiranja i modernizacije poljoprivrednih gazdinstava kroz koji ona mogu ostvariti pravo na 60 do 70 posto povrata sredstava koja su investirali, dok je drgugi razlog to što su projekti poput ovoga način da se i poljoprivrednici i predstavnici institucija pripreme na korištenje EU fondova u budućnosti.
“To se odnosi na uvjete za korištenje sredstava koji su mnogo strožiji od onih koje propisuju naša ministarstva. Međutim, da bi se kod ljudi povećala zainteresiranost za bavljenjem ovim sektorom, podrška kroz inozemna ulaganja mora biti daleko veća. Veći interesće se zabilježiti kada BiH postane kandidat za članstvo u EU. Nakon što BiH postane kandidat i ispuni uvjete za korištenje predpristupnih fondova u smislu formiranja operativne strukture, a što bi se trebalo desiti u idućih nekoliko godina, domaći poljoprivrednici i drugi subjekti u ruralnom području bi mogli ostvariti pravo na značajnija sredstva kojima bi administrirale domaće institucije, a ne međunarodne organizacije što je slučaj danas”, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.
Doprinos projekta kod konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora očekuje se realizacijom većeg obujma proizvodnje sigurne i kvalitetne hrane, temeljenog na inovativnim praksama uz očuvanje prirodnih resursa i ruralnih krajeva, aktivnosti u dijelu politika u skladu s EU, a na osnovu poboljšanih sektorskih usluga i sustava.
Pored Programa ekonomskih reformi BiH, projekt je u cijelosti usklađen i sa strateškim planom ruralnog razvoja BiH, izrađenim s ciljem utvrđivanja pravaca razvoja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH. Projekt doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja usmjerenog, između ostalog, na okončanje gladi i postizanje sigurnosti hrane, odnosno promociju inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta i dostojanstvenog rada za sve.
“Ruska agresija u Ukrajini dovela je do smanjenja ponude što je uzrokovalo rast cijena. To utiče na sve europske poljoprivrednike i moglo bi ugroziti buduću žetvu, ne samo u Europi, te smo se zato složili da su potrebne daljnje mjere kako bi se osiguralo da đubriva, kao i konačni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ostanu pristupačni”, izjavio je nedavno češki ministar poljoprivrede, Zdenek Nekula.
U kontekstu ove teme, Belgija je Vijeću Europe podnijela prijedlog za jače promoviranje upotrebe azotnih đubriva iz tečnog stajnjaka. Istina, to je u suprotnosti sa specifikacijama EU direktive o nitratima, prema kojoj se prerađeni proizvodi i dalje klasifikuju kao đubriva životinjskog porekla. Inicijativu su podržale Nizozemska, Španjolska, Mađarska i Portugal.
Ministri poljoprivrede Europske unije raspravljali su i o vezivanju karbona u zemljištu. Poljski, češki, mađarski i slovački ministri postavili su zahtjev da poljoprivredne mjere za zaštitu klime ne bi trebalo financirati samo iz poljoprivrednog proračuna EU, već i iz drugih fondova.
Podržale su ih Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Hrvatska. Slovački ministar poljoprivrede Samuel Vlčan rekao je kako su sredstva ZPP-a iscrpljena, zbog čega ih više nema dovoljno za plaćanje proizvodnje karbona.
(Dnevni list)
