BiHPolitika

Majstori manipulacije jurišaju na Izborni zakon BiH

Prođe li prijedlog HDZ-a BiH i Dragana Čovića, hercegovački Hrvati jedini će u Bosni i Hercegovini imati ekskluzivno pravo birati člana državnog Predsjedništva iz reda Hrvata.

 

U važećem Ustavu Bosne i Hercegovine, takozvanom Dejtonskom ustavu, kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine piše sljedeće: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.”

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, s Draganom Čovićem na čelu, već dugo pravi pritisak da se izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine, kako bi hrvatski narod, kako se navodi, mogao birati “svoga” člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Iako prividno izgleda da se Čović bori za ravnopravnije odnose u Bosne i Hercegovini, njegova djela, retorika i ukupna politika govore sasvim suprotno. Da je dobronamjeran, onda bi se brinuo za kompletan narod, za kojeg tvrdi da je jedini njegov predstavnik, i tražio sveobuhvatne promjene Ustava Bosne i Hercegovine na cjeloj njenoj teritoriji i u svim segmentima.

Na taj način bi državni sistem napravio pravednijim, s građaninom kao nosiocem demokratije, a ne narodom. Kada narod ima primat nad građanskim, u složenim zemljama kakva je Bosna i Hercegovina, onda se kreira idealna podloga za manipulacije raznih vrsta nad istim tim narodom. Čović je, moraju mu svi priznati, majstor manipulacije.

Male stranke i velika moć

Međutim, vratimo se u stvarnost i pogledajmo kako se sada istinski biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i uporedimo to s onim šta se nudi u eventualnim izmjenama Izbornog zakona. Nisam sretan što moram razdvajati glasače na narode kojima pripadaju, ali za ovu analizu to je, nažalost, neophodno. Iz Republike Srpske se bira, kako u Ustavu piše, Srbin. Da li samo Srbi biraju tog člana Predsjedništva, ili svi građani u tom bh. entitetu? Ironično zvuči, ali člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz tog entiteta po trenutnom zakonu biraju svi građani tog entiteta. Zašto?

Poznato je da u najrazvijenijim demokratijama svijeta često najveću moć ili najbolju poziciju imaju male stranke, koje su jezičak na vagi koji je potreban da se formira vlada. Ako pogledamo samo okruženje, vidjet ćemo da je tako u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji. U Hrvatskoj je Most glavna prevaga između Socijaldemokratske partije i HDZ-a. Kome se Most priključi, taj formira hrvatsku vladu. U Crnoj Gori već dugo stranke s bošnjačkom i albanskom većinom doprinose stabilizaciji prilika i formiranje proevropske vlade. U Makedoniji se trenutno vodi najveći politički sukob od njenog osamostaljenja, ne zato što Makedonci nisu većina, nego zato što su podijeljeni, pa su Albanci ti koji imaju glavnu kartu na političkom stolu.

Situacija u Republici Srpskoj, bez obzira na puno manju politčku moć, podsjeća na slične okolnosti kada manjina može prevagnuti, ovaj put u izboru za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Političke stranke koje u tom entitetu okupljaju povratnike Bošnjake i Hrvate svjesne su da ne mogu izabrati nikoga drugog nego Srbina, pa u političkoj trgovini, koja je jedino što im je ostalo od demokratije, pokušavaju nadoknaditi Ustavom nametnutu neravnopravnost. Oni glasaju za kandidata koji može biti samo Srbin i time makar utjecati na izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz svoje izborne jedinice. Zauzvrat, ako prođe kandidat za kojeg su glasali, dobit će eventualno određene političke ustupke kad on ili ona budu izabrani.

Iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju se, kako u Ustavu piše, Bošnjak i Hrvat. Ako se promijeni Izborni zakon po pitanju biranja Hrvata, onako kako to HDZ BiH želi, postavlja se pitanje šta će se desiti s glasovima Hrvata koji će ostati van teritorije koju traže kao ekskluzivnu za odlučivanje ko će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine?! Jasno je da bi u novom izbornom zakonu Hrvat iz Hercegovine imao glavnu riječ.

Izvan HDZ-a su Hrvati nemoćni

Oni Hrvati koji ostanu van zone koju bi HDZ BiH dobio novim izbornim zakonom, svjesni činjenice da više ne mogu utjecati na izbor željenog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, preći će u manipulativnu zonu, gdje će postati glasovi za političku trgovinu. Zašto bi jedan Hrvat iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Travnika, Jajca, Maglaja i mnogih drugih gradova gdje žive Hrvati trošio jalovo svoj glas? Kalkulacija u Čovićevim namjerama je jasna, a to je da će glasovi iz Hercegovine svakako izabrati onoga za koga se HDZ BiH odluči. Ostatak glasova na koje može utjecati postao bi slobodan dio glasačkog tijela, koje će moći, prema njegovim uputama, značajno odlučivati u utrci za Bošnjaka koji će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Time bi hercegovački Hrvati bili jedini u Bosni i Hercegovini koji bi imali ekskluzivno pravo na biranje zapadnohercegovačkog člana Predsjedništva iz reda Hrvata, s novokreiranim potencijalom da utječu na izbor člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka.

Ova logika ne bi vrijedila ako Bošnjaci pristanu da svaku mjesnu zajednicu, haustor i kuću s hrvatskom većinom predaju HDZ-u BiH kao ekskluzivnu teritoriju za glasanje. To bi bio dupli učinak HDZ-a BiH, čime bi se ocrtale granice famoznog “trećeg entiteta”. Čak ni Srbi u entitetu gdje su apsolutna većina to pravo trenutno nemaju, jer, naprimjer, Mladen Ivanić zasigurno ne bi sjedio u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da ga nisu podržali i nesrbi iz entiteta iz kojeg je biran. Ni Bošnjake u Federaciji Bosne i Hercegovine ne biraju samo Bošnjaci, zbog evidentnog multietničkog sastava partija iz kojih dolaze kandidati.

Koliko god da je nakaradan trenutni sistem, a zasigurno jeste, on je puno demokratskiji u odnosu na ono što se traži. Istinska demokratska promjena Izbornog zakona po evropskim standardima, a kako bi se zadovoljio i građanski i nacionalni princip, bila bi da svaki Hrvat, Bošnjak, Srbin i pripadnik nekog od ostalih naroda u Bosni i Hercegovini može birati željenu osobu za člana Predsjedništva. Tada bi logično i demokratsko riješenje bilo da je cijela Bosna i Hercegovina jedna izborna jedinica. Na taj način bi se smanjila manipulacija i postigla veća demokratija i ravnopravnost. Ovako, s trenutnim željama, hercegovački Hrvati bi bili jedini etničko teritorijalni entitet koji bira svog člana Predsjedništva, direktno utječući na izbor drugog, odnosno Bošnjaka. Takvu polugu, po Ustavu i zakonu koji je na snazi, trenutno nemaju ni Bošnjaci, ni Srbi, ni Hrvati.

Aparthejd na mostarski način

Nadajmo se da zagovaranje promjena na principu aparthejda neće dobiti podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Svi oni koji bi podržali ovakve izmjene Izbornog zakona napravili bi značajan korak ka daljoj disoluciji Bosne i Hercegovine. Građani Bosne i Hercegovine koji vole svoju zemlju žele vjerovati da će parlamentarci kojima su dali povjerenje naći načina da sačuvaju integritet i suverenitet zemlje, kao i svoj dignitet.

Posebna je tema, i puno značajnija, što HDZ BiH i njen predsjednik neće stati na tome, nego će ići dalje. Naredni koraci ka rastakanju države išli bi s puno većim vjetrom u leđa, jer bi osjetio da može manipulirati ne samo sa svojim narodom, nego i s drugima, a na putu ostvarivanja svojih separatističkih planova.

Iako je još uvijek ideal, svi oni koji vole Bosnu i Hercegovinu i koji istinski žele da procvjeta njena ekonomija i da uđe u NATO i Evropsku uniju trebaju konstantno ponavljati da žele državu bez entiteta i kantona, odnosno državu s ekonomskim regijama i punom demokratijom, s građaninom kao nosiocem te demokratije. To treba biti odgovor na sve retrogradne ponude ljudi malog formata, ma iz kog naroda dolazili.

Svaka promjena bilo kojeg zakona, pa i Izbornog, treba biti sveobuhvatna i podjednaka za cijelu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane, a ne jedan njen dio, ili jedan dio građana. Prilikom dizanja ruke za ovakav izborni zakon i slične zakone koji urušavaju cjelovitost i integritet zemlje, svaki delegat treba biti svjestan ko predlaže zakon. Prijedlog izmjene Izbornog zakona kako ga vidi HDZ BiH dolazi iz politike koja je srušila Stari most i od Mostara napravila ruševinu. Ista ta politika već treću deceniju provodi neviđen aparthejd i diktaturu u Mostaru. Nije valjda da neko još vjeruje u iskrene namjere ovakvih prijedloga?

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close