Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler
BiH je korak bliže zelenom svjetlu za otvaranje pregovora sa EU, ne toliko zbog napretka, već zbog geopolitičkih interesa. Iz EU poručuju da će biti teško dobiti prolaz bez usvojenih zakona, ali ne odbacuju tu mogućnost.
Dragan Maksimović, dw.com
Jedan od tri uslova koji su u zadnjem paketu postavljeni BiH za otvaranje pregovora konačno je prošao u Domu naroda državnog parlamenta. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti jednoglasno je usvojen, a zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić (SNSD), iznenađen je pažnjom javnosti.
„Vidim da je napravljena atmosfera u BiH kao da je ovo sudnji dan i da će se nešto teško desiti. Ja mislim da usvajanje zakona u parlamentu treba da bude normalna pojava“, rekao je Špirić i time gotovo stao u istu ravan sa političkim vokabularom optimizma lidera HDZ-a Dragana Čovića, koji ni u jednom političkom dogovoru do sada nije vidio razlog da se potrebni zakoni ne usvoje „kroz nekoliko dana“.
„Saradnici” i virtuelne valute
A usvojenim Zakonom o sprečavanju pranja novca konačno je ispunjen još jedan uslov za otvaranje pregovora s Evropskom unijom i izbjegnuto stavljanje na sivu listu Moneyvala, međunarodne organizacije koja prati tokove novca.
Zakon ograničava plaćanje u gotovini na 15 hiljada evra, prvi put uvodi pojam virtuelnih valuta i nadzor nad njihovim radom, te donosi precizniju definiciju “bližih saradnika” politički eksponiranih osoba nad kojima se vrši pojačan nadzor. Ovim zakonom Bosna i Hercegovina će poboljšati kapacitete za efikasniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u korist poslovne zajednice i građana BiH.
Usvajanje zakona pozdravio je i prvi čovjek Naroda i pravde Elmedin Konaković.
„Još jedan veliki korak ka otvaranju pregovora BiH s EU. Svaki se kompromis isplati i donese neku korist. Uzbrdo je, nije baš lagano, ali mi guramo naprijed i nastavljamo“, napisao je Konaković na Iksu, gdje u svojstvu ministra bezbjednosti BiH učestvuje na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti.
Na dnevnom redu su, ali ni blizu parlamentarnih procedura, ostali zakoni koji su postavljeni kao uslov za otvaranje pregovora u martu. Iako je Evropska komisija na početku tražila ispunjavanje 14 uslova, ona su se na kraju svela na ugovor sa FRONTEX-om, Zakon o sprečavanju pranja novca, sukobu interesa, sudovima i izbornom zakonu. Prva dva uslova su ispunjena ali za ostala tri još nema dogovora. Iako su još prije sedam dana lideri vladajuće koalicije formirali radne grupe da utvrde prijedloge, rješenja nema ni u tragovima.
Ili hoće, ili neće
„Ili će se doći do dogovora ili neće. Ja se iskreno nadam da hoće. Radne grupe rade. Uskoro bi se i ti zakoni trebali svesti na možda jednu ili dvije stvari koje treba da se razriješe. U idealnom scenariju će se i te stvari razriješiti pa ćemo dobiti gotov tekst“, kaže optimistično prvi čovjek Naše stranke, Edin Forto.
Ipak Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen nije se svidio koalicionom partneru Trojke Miloradu Dodiku, koji od početka traži da se svi zakoni koji su postavljeni kao uslov usvajaju u paketu.
Iako je SNSD glasao za pomenuti zakon, Dodik kaže da bi to moglo usporiti ostale pregovore, te da ga je Trojka razočarala.
„Trojka nema nikakvo rješenje niti program i njeni predstavnici su potpuno pogubljeni i nespremni za nastavak evropske priče“, kaže Dodik, pozivajući ih na dogovor bez stranaca.
„Trojka neka se smisli da li će se povući pod pritiskom Amerikanaca“, poručio je Dodik.
Problem je u zahtjevima koji dolaze od Dodika u vezi sa zakonom o sudovima u kojima se traži sjedište Apelacionog vijeća suda BiH u Banjaluci, umjesto u Sarajevu, čemu se u nekoliko navrata protivila i Ambasada SAD-a u BiH. Pozdravili su usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca, ali su dan ranije kao kočničara za evropske procese etiketirali upravo Dodika.
Dodikova politika i Čovićev optimizam
„Umjesto da se uključi u pregovore sa svojim koalicionim vladajućim partnerima, Dodik nastavlja da praktikuje politiku blokade i ucjene dok nastoji okriviti druge za nedostatak napretka“, naveli su iz Ambasade SDA-a u BiH, okrivljujući Dodika i njegovu destruktivnu politiku, ukoliko BiH ne dobije zeleno svjetlo u martu.
„Dodikovi ultimatumi ne odražavaju istinsku posvećenost EU“, poručili su iz Ambasade SAD-a.
Drugi dio Fortinog „idealnog scenarija“ mogao bi pokvariti lider HDZ-a BiH Dragan Čović sa izmjenama Izbornog zakona koje se ne odnose na tehnička pitanja, već na legitimno predstavljanje Hrvata i izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Čović je čak pozvao i medije da na pravi način predstavljaju BiH, naročito kada je riječ o ključnim pitanjima.
„Ja sam uvjeren da neće nedostajati mudrosti u narednim danima da se ovaj posao završi kako smo i planirali“, optimističan je još jednom Čović, iako podršku za izmjene Izbornog zakona koje je predložio nema kod Trojke, ali ni kod međunarodne zajednice.
Međutim, nakon diplomatske ofanzive na BiH zadnjih sedmica, te stavova međunarodnih predstavnika o smanjenju kriterijuma za zeleno svjetlo u martu, otvorilo se pitanje mogućnosti otvaranja pregovora sa EU i bez ispunjenih svih uslova. To je na neki način potvrdio i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, koji na pitanje DW-a o davanju zelenog svjetla zbog geopolitičkih interesa EU u BiH, ne odbacuje takvu mogućnost.
„U ovom trenutku je moguće da se dobije zeleno svjetlo. Međutim, što više zakona usvoji iz onih 14 ključnih prioriteta, to će BiH biti bolje pozicionirana“, rekao je Satler, dodavši ipak da će u tom slučaju „biti teško“ ostvariti napredak.
Vukanović: „Afrička unija“ je bliža BiH
Za taj posao je ostalo još desetak dana, kako bi Evropska komisija mogla na vrijeme da izradi mišljenje pred sjednicu Evropskog savjeta koja je zakazana za 20. mart. Ukoliko otvaranje pristupnih pregovora bude povoljno po BiH bez ispunjenih uslova, opozicija u BiH smatra da je to veoma loša poruka.
„Zašto je nama u interesu da sa nule idemo dalje. Pa valjda i mi treba da hapsimo svoje kriminalce i lopove pa da onda idemo dalje. A ako se to desi, onda je to poruka da su oni napravili neku svoju matematiku i dogovor sa vladajućim elitama ovdje“, kaže potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak.
„Mi ne idemo u Evropu niti je njima cilj da nas prime, već da nas drži kao neki sanitarni koridor. Jer da imaju dobre namjere, mi bismo ovdje imali bar tehničke izmjene Izbornog zakona da ova žgadija u korupciji ode sa vlasti“, kategoričan je prvi čovjek Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, istakavši da BiH nije zaslužila „afričku uniju“ s obzirom na institucije kakve ima BiH.
„Mi smo provizorijum pod kontrolom stranaca“, zaključuje Vukanović.
dw.com
