LGBT populacija na udaru ekstremista

S druge strane, i kada se napad desi, zbog straha od ponavljanja istog, LGBT osobe ne prijavljuju napade policiji, jer velika većina nije javno obznanila svoje seksualne orijentacije ili svoj rodni identitet.

Pripadnica LGBT populacije, koja u okviru banjalučkog udruženja DKC Incel organizuje razne događaje sa LGBT tematikom, kaže da se ova populacija osjeća nesigurno,  jer ih niko i ništa ne štiti. Kada dožive nasilje, po pravilu ga ne prijavljuju, jer imaju strah od policije i njihove reakcije, ali i strah od osude okoline ako se njihova seksualna orijentacija objelodani.

“Moja prijateljica je bila napadnuta. Osoba ju je uhvatila za vrat i počela daviti.  Pozvala sam policiju, a oni su mi rekli da dođem do stanice da to riješim i spustili slušalicu. To se desilo u petak naveče, u centru grada. Ako se kao građanin ne mogu osloniti na policiju, koja bi trebala sve nas da štiti, to znači da niko nije bezbjedan, ne samo LGBT osobe”, kaže naša sagovornica.

Ipak, dodaje da je saradnja sa banjalučkom policijom vremenom sve bolja, da je sve više edukovanih policajaca, te da imaju i kontakt osobu u policiji koju mogu pozvati u slučaju napada, vrijeđanja ili ako su im ugrožena osnovna ljudska prava.

Naglašava da ovaj napredak u saradnji sa policijom ipak nije doveo do porasta evidentiranih napada na LGBT populaciju.

“Bilo je napada na LGBT osobe koje su pretučene i gdje je pozvana policija, ali ta LGBT osoba nije rekla ’to je zato što sam ja LGBT’, već ’pretukao me je zato što drugačije izgledam, pa je on mislio da sam ja LGBT’. Generalno, svi izbjegavaju uopšte i spominjati  taj LGBT momenat, jer  strahuju od  ponavljanja napada ili čak odmazde ako im identitet dospije u javnost”, pojašnjava naša sagovornica, koja je i sama često bila meta napada i vrijeđanja od strane pojedinaca sklonih pretpostavkama i predrasudama, samo zato jer  ima kratku kosu, ne šminka se i ima drugačiji stil odijevanja.
Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, kaže da je Ministarstvo prošle godine organizovalo obuku za policijske službenike o postupanju sa LGBT populacijom. Zahvaljujući ovoj obuci, dodaje, u svakoj policijskoj stanici postoji po jedan policijski službenik za rad sa ovom populacijom u smislu same senzibilizacije, ali i profesionalnog odnosa policije prema pripadnicima LGBT zajednice. Namjera im je da ovu obuku nastave i sljedeće godine u saradnji sa Džender centrom Vlade RS.

“Predstavnici LGBT zajednice  su više puta informisani i edukovani, kroz rad policije u zajednici,  da svako inkriminisano ponašanje mogu prijaviti u najbližu policijsku stanicu ili na besplatan broj „122“, te da pozitivni zakonski propisi ne prave razliku po žrtvama kaznenih djela, već garantuju zaštitu osnovnih prava i slobode čovjeka i građanina i druge osnovne i individualne vrijednosti koje ustanovljuje i jamči pravni poredak”, naglasila je Miljanović.

Da LGBT osobe rijetko prijavljuju nasilje, pokazuju  i podaci Ombudsmana BiH. U ovoj Instituciji kažu da nisu zaprimili veliki broj žalbi na položaj LGBT osoba u BiH, ali pojedinačna obraćanja i predmeti pokrenuti po službenoj dužnosti  pokazuju da se diskriminacija pripadnika LGBT zajednice ogleda u govoru mržnje na internetskim portalima, u grafitima uvredljivog sadržaja, ugrožavanju slobode okupljanja i izražavanja, prijetnjama, te pojedinačnim slučajevima fizičkog nasilja.

“ Imamo registrovano oko 40 predmeta diskriminacije po osnovi seksualne orijentacije, s tim što je većina predmeta otvorena po službenoj dužnosti ex officio ili povodom prijava nevladinih organizacija. Pored rijetkih prijava slučajeva diskriminacije i oni koji bivaju prijavljeni  rijetko dobiju sudski epilog.  Stoga smatramo da su prvenstveno državna tijela zadužena za održavanje reda obavezna reagovati u ovakvim situacijama, radi odvraćanja od budućih napada sličnog karaktera i slanja jasne poruke javnosti da je nasilje prema LGBT populaciji neprihvatljivo. Takođe, sudovi trebaju izricati teže kazne za kaznena djela počinjena iz mržnje”, kažu u Instituciji Ombudsmana BiH

Da su reakcije policije i pravosudnih institucija na nasilje nad LGBT populacijom spore i neadekvatne, pokazao je i Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava LGBTI  osoba u BIH Sarajevskog otvorenog centra (SOC). Kako je u istom navedeno, u odnosu na 2014. godinu, 2015. početak 2016. godine nije donio značajnu promjenu po pitanju stanja ljudskih prava LGBTI osoba: broj slučajeva diskriminacije i nasilja na osnovu seksualne  orijentacije koje je SOC dokumentovao nije se smanjio. Dapače, broj slučajeva kršenja ljudskih prava lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interspolnih (LGBTI) osoba se povećao.

U Godišnjem izvještaju, kao praksa kršenja ljudskih prava, navedena su dva slučaja – Neprocesuiranje napada na Festival Merlinka 2014. godine i napad na Art kino Kriterion 4. marta 2016.

NEPROCESUIRANJE NAPADA NA FESTIVAL MERLINKA 2014.

Naime, u subotu, prvog februara 2014. godine u 15:15, na početku diskusije “Transeksualnost u tranziciji”, grupa od 14 maskiranih muškaraca nasilno je ušla u Art kino Kriterion u Sarajevu s namjerom da napadne prisutne. Najveći broj napadnutih posjetilaca i posjetiteljki festivala uspio se sakriti u izlaz za hitne slučajeve, gdje su ostali zaključani 20-ak minuta. U međuvremenu, fizički je napadnut organizator festivala iz Beograda, moderatorica diskusije i još jedna osoba. Napad je trajao manje od minute rezultirajući lakšim povredama i teškim psihološkim posljedicama. Počinioci nedjela pobjegli su netaknuti. Pa iako je Sarajevski otvoreni centar 20 dana prije ovog događaja unaprijed najavio planirana dešavanja policiji, policijske snage su bile prisutne u petak za vrijeme otvaranja festival, ali u subotu kada se napad dogodio policija nije bila prisutna u dogovoreno vrijeme. Došli su tek nakon što je napad izvršen i kad su počinioci već pobjegli. Uporedo sa policijskom istragom, Sarajevski otvoreni centar je, nedugo nakon napada, podnio dvije prijave direktno Tužilaštvu Kantona Sarajevo: jednu zbog ugrožavanja sigurnosti prisutnih, nanošenja tjelesnih ozljeda, sprečavanja javnog okupljanja i dogovora za učinjenje krivičnog djela i drugu zbog povrede ravnopravnosti čovjeka i građanina. Nedolazak policijskih službenika u dogovoreno vrijeme također je prijavljen i unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. U toku provedenog postupka dva policijska službenika prvobitno su sankcionisana, da bi nakon uložene žalbe bili oslobođeni odgovornosti za sigurnosni propust. Ni dvije godine nakon napada još uvijek nije došlo do podizanja optužnice protiv odgovornih osoba; policijska istraga koncentrisana je na jednog osumnjičenog od 14 osoba koje su upale u Art kino Kriterion, dok je samo djelo okarakterisano samo kao nasilničko ponašanje, što se prema krivičnom pravu Federacije BiH smatra prekršajem. U potpunosti je zanemaren homofobni motiv napada i činjenica da je krivično djelo bilo unaprijed dogovoreno.

NAPAD NA ART KINO KRITERION 4. MARTA 2016. GODINE

U petak, 4. marta 2016. godine, četiri mladića upala su u kafić. Uzvikivali su pogrdne riječi i koristili govor mržnje prema LGBTI osobama, vrijeđali i prijetili nasiljem, gađali prisutne flašama, pepeljarama i čašama. Osoblju su prijetili da će spaliti kafanu i baciti bombu u slučaju da pozovu policiju. Jedan momak je povrijeđen, što je utvrđeno ljekarskim pregledom, a fizički je napadnuta i jedna djevojka. Tridesetak osoba, prisutnih u Kriterionu u to vrijeme, preživjelo je teško psihološko maltretiranje. Policijski službenici koji su stigli na lice mjesta, utvrđujući šta se desilo, odgovorne su osobe izveli pred Art kino Kriterion gdje su stajali s njima, ne odvodeći ih u stanicu, tako da su počinioci mogli jasno vidjeti goste i gošće Kriteriona koji su unutar kina davali izjave i odlazili s mjesta događaja. Naknadno se iz medijskih izvještaja saznaje da je policija privela svu četvoricu počinilaca i da su nakon uzimanja izjava pušteni na slobodu, kao i to da su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo istakli da motiv ovog napada nije poznat, te da je incident okarakteriziran kao nasilničko ponašanje (prekršaj).

Ovaj napad je, navodi se u Izvještaju SOC-a, još jednom pokazao obrasce nasilja koji su se iskazali tokom Queer Sarajevo Festivala 2008, te napada na Festival Merlinka 2014.

“Jasno je da nesankcionisanje homofobijom i transfobijom motivisanog nasilja dovodi do njegovog ponavljanja i stvaranja percepcije kod počinilaca da je ono što čine društveno opravdano. Neophodno je da policija i tužilaštvo ovaj slučaj jasno kvalificiraju kao krivično djelo počinjeno iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije. Procesuiranjem ovog slučaja poslala bi se poruka svim nasilnicima_ama da se homofobija i transfobija neće tolerisati”, stoji u Izvještaju.