Kritičar finansijskog sistema Jean Ziegler: ”Švajcarska je svjetska centrala prevaranata”
Bankarska četvrt u Cirihu:”To je bio poslednji trik”
Malo ko kritikuje švajcarski bankarski sistem tako oštro kao sociolog Jean Ziegler. U intervjuu on opisuje švajcarsku rukovodnu elitu kao arogantnu, finansijsku branšu kao varalice: “Švajcarske banke pljačkaju Njemačku.”
SPIEGEL ONLINE: Menadžer Bayerna Uli Honeß deponovao je novac u Švajcarskoj. Iznenađuje li Vas to?
Ziegler: Ne. Švajcarska ima jedan od najvećih dohodaka po glavi u svijetu, najjaču valutu i najveće je finansijsko središte za inostrani imetak. Pritom smo mi mala zemlja bez sirovina. Švajcarska je svjetska centrala lopovluka.
SPIEGEL ONLINE: Veoma oštra kritika. Kako to objašnjavate?
Ziegler: U Švajcarskoj je uložen novac iz tri ilegalna izvora: neplaćeni porez iz drugih industrijskih zemalja, krvavi novac diktatora i drugih vladara iz trećeg svijeta i novac od organizovanog kriminala.
SPIEGEL ONLINE: Vi ste švajcarski poslovni model kritikovali već prije više od 20 godina. Je li se od tada nešto promjenilo?
Ziegler: Sigurno. Neplaćanje poreza nije do sada bio kazneni delikt u Švajcarskoj, zato naprimjer, nije bilo službene pomoći u slučajevima kakav je bio slučaj bivšeg šefa Deutsche Post Klausa Zumwinkela. To se na pritisak industrijskih zemalja promjenilo. Međutim Švajcarska još uvijek odbija automatsku razmjenu informacija.
SPIEGEL ONLINE: To je bio i veliki kamen spoticanja u planiranom poreskom ugovoru sa Njemačkom. Hoeneß se očigledno nadao tom dogovoru da bi svoj imetak mogao anonimno legalizovati. Međutim taj prijedlog je zaustavljen u Bundesratu.
Ziegler: Hvala bogu! Ja ne razumijem zašto je ministar finansija Wolfgang Schäuble uopšte prihvatio taj sporazum. To je bio poslednji trik ciriških bankara.
SPIEGEL ONLINE: Smatra li švajcarska politika da je pozicija finansijskog centra, u međuvremenu postala kritičnija?
Ziegler: Uopšte ne. Struktura švajcarskog rukovodnog sloja je tvrda kao granit i nepromjenjena od vremena Napoleona. Oni sjede na Gotthardu i dijele svijetu lekcije iz demokratije – nevjerovatno samozadovoljstvo i arogancija.
SPIEGEL ONLINE: Dobro, ali Švajcarska se poslednjih godina pokrenula u nekim stvarima.
Ziegler: Da, ali samo nakon pritiska. To je već bilo tako u svađi oko jevrejske imovine koju su švajcarske banke poslije rata šutke zadržale. Prva obeštećenja su plaćena tek kad su USA zaprijetile bankama sa bojkotom.
SPIEGEL ONLINE: Bivši ministar finansija Peer Steinbrück prijetio je čak i konjicom i bio je za to oštro kritikovan. Šta mislite o njegovoj prijetnji?
Ziegler: To je bilo dobro. Nikada nisam razumio zašto Njemačka dopušta da je tako varaju. Švajcarske banke već decenijama pljačkaju njemačku državnu blagajnu.
SPIEGEL ONLINE: To je opet jedna vrlo ozbiljna optužba. Je li uticaj banaka na državu prevelik?
Ziegler: Da. Mnogi Švajcarci stide se ove bankarske oligarhije. Švajcarska je već 750 godina multikulturna zemlja. Samo zbog bankarske tajne mi nismo pristupili EU.
SPIEGEL ONLINE: Ali to polako slabi. Dobija li sada Švajcarska konkurenciju od drugih poreskih oaza?
Ziegler: Švajcarska je bez konkurencije: Leži u sredini Evrope, tehnički je visoko razvijena, pravno sigurna a politički odnosi neće se nikada promjeniti.
SPIEGEL ONLINE: Zašto ne?
Ziegler: Zbog neiskrenih evropskih elita. Pogledajte Francusku, tu je sam bivši socijalistički ministar budžeta Jérôme Cahuzac imao tajni konto u inostranstvu. Nada leži na Njemačkoj – zato što tamo postoji politička volja i ekonomska snaga.
SPIEGEL ONLINE: I enormno curenje podataka stvara pritisak u poslednje vrijeme.
Ziegler: Tačno. Prije strogo tajno držani podaci o offshore kompanijama moraju danas na kompjuter – inače ne bi mogao novac elektronski putovati oko svijeta. Onda tu su inostrani saradnici kao Hervé Falciani koji je kod HSBC ukrao poreske podatke i predao francuskim uredima. To su ti dobri.
SPIEGEL ONLINE: Ali i to je konačno forma prevare koju Vi predbacujete Vašoj domovini.
Ziegler: Ali to je mali grijeh u poređenju sa tim kakve pljačke provode banke na sprijateljenim demokratijama.
SPIEGEL ONLINE: Bili ste osam godina specijalni izvještač UN za prava na ishranu. U Vašoj novoj knjizi “Mi dopuštamo da izgladnite” ponovo napadate finansijsku branšu. Znači li to da je ona odgovorna i za glad?
Ziegler: Ona nosi veliku suodgovornost. Jer nakon što su velike banke izazvale finansijsku krizu one sada pojačano špekulišu sa životnim namirnicama. Istovremeno je milijarda ljudi permanentno teško podhranjena, svakih pet sekundi umire jedno dijete.
SPIEGEL ONLINE: Same špekulacije ne razjašnjavaju glad u svijetu. Međutim Vi označavate Međunarodni monetarni fond, Svjetsku trgovinsku organizaciju i Svjetsku banku, zbog njihove ekonomske politike, kao “jahače apokalipse”. Kako dolazite do tako teških optužbi?
Ziegler: Iz vlastitog iskustva. Nedavno sam u Peru doživio kako majke u jednom siromašnom predgrađu imaju na raspolaganju najviše jednu plastičnu čašu riže dnevno. To leži na berzanskim špekulacijama sa poljoprivrednim proizvodima, koje bi se mogle sutra zabraniti. Ali to protivriječi neoliberalnoj suludoj ideji da tržišta trebaju ostati neregulisana.
SPIEGEL ONLINE: Šta Vi zahtjevate?
Ziegler: Ne postoji nemoć u demokratiji – i Njemačka je najživlja demokratija Evrope. Glasači mogu prisiliti Schäublea da u Međunarodnom monetarnom fondu glasa za potpuni otpis dugova najsiromašnijim zemljama. Angela Merkel bi se morala zauzeti za to da se gorivo iz biomase visoko ocarini jer se uništavaju milioni tona životnih namirnica. A Savezni parlament bi mogao zakon o berzi tako promjeniti da špekulacije sa životnim namirnicama u Njemačkoj budu nemoguće.
Intervju vodio David Böcking
Preveo: Ešref Zaimbegović
tacno.net
