Američka kvazi-religiozna doktrina je svijet kolonizirati svojim vojnim bazama
“Vojne baze su često izvor napetosti i prepreka diplomatskim aktivnostima. Zbog povlačenja glavnine trupa iz Afganistana i Iraka, većina Amerikanaca su zaboravili da Sjedinjene Države i dalje kontroliraju najveću svjetsku mrežu vojnih baza”, za The Nation piše David Vine, antropolog i profesor na Američkom Sveučilištu Washington (American University Washington D.C.).
“Vrlo malo Amerikanaca zna da SAD imaju više vojnih baza od svih drugih nacija, naroda ili carstava u povijesti”, kaže profesor Vine.
Stručnjak primjećuje da Sjedinjene Države trenutno imaju 800 vojnih baza i da su u jednom ili drugom obliku vojno prisutne u 160 zemalja, što predstavlja 95 posto ukupnih stranih baza u svijetu.
“70 godina nakon Drugog svjetskog rata i 62 nakon Korejskog rata, još uvijek postoje 174 baze u Njemačkoj, 113 u Japanu, a 83 u Južnoj Koreji (…) Nekoliko stotina ih je u 80 drugih zemalja, uključujući, među ostalima, Arubu (25 km sjeverno od Venezuele), Australiju, Bahrein, Bugarsku, Kolumbiju i Katar “, navodi Vite.
“Od početka Hladnog rata postoji ideja da SAD moraju imati široku mrežu vojnih baza s više desetaka tisuća vojnika diljem svijeta, što je na kraju za američki narod postala svojevrsna ‘kvazi-religiozna’ doktrina vanjske politike i nacionalne sigurnosti”, kaže Vine.
Prema profesoru i antropologu, ta politika se u početku predstavljala kao “preventivna strategija”, a povezana je s politikom ograničavanja glavnog geopolitičkog suparnika iz sovjetskog doba. Iako je je tada bilo moguće nekako opravdati veliku vojnu prisutnosti, sada mnogi stručnjaci tvrde da su te vojne baze nepotrebne i čine više zla nego koristi.
Stručnjak smatra da je prisutnost američkih vojnih baza na Bliskom istoku bio važan preduvjet za rast “radikalizma i anti-amerikanizma”.
“Prisutnost američkih baza blizu svetih muslimanskih mjesta u Saudijskoj Arabiji je bila veliki alat za regurataciju u redove Al Qaede i razlog zbog kojih se Osama Bin Laden odlučio za napade 11. rujna 2001. godine”, kaže Vine.
Nadalje, u gotovo svim regijama svijeta se američka vojska neprimjereno ponašala. Primjerice, lokalne žene Okinawe su u više navrata optužile američke trupe za uznemiravanja i silovanja, podsjeća antropolog. Sve to zajedno stvara sukobe i neprijateljsko okruženje, što u očima mještana stvara nepopravljivu štetu o slici Amerike.
“Nejasno je hoće li te baze donijeti korist nacionalnoj sigurnosti i miru u svijetu. Bez neprijateljskih supersila nema potrebe za održavanjem takvog štita za Sjedinjene Države ili njene saveznike”, kaže Vine.
“Čak naprotiv”, kaže antropolog, “ova mreža svjetskih baza je dopustila Pentagonu da pokrene niz vojnih operacija, zračnih napada i ratova, što je rezultiralo kontinuiranim katastrofama u kojima su u razaranjima od Vijetnama do Iraka živote izgubili milijuni ljudi. Vojne baze znače da je rat za kreatore američke politike sve atraktivnija opcija”.
Prema stručnjaku, umjesto da doprinose stabilizaciji u opasnim područjima, vojne baze su često izvor napetosti i prepreka za diplomatske aktivnosti. Postavljanje vojnih baza u blizini zemalja poput Kine, Rusije ili Irana značajno povećava rizik od odgovora tih zemalja.
Dakle, sve veći američki militarizam sada ima novi poticaj za igradnju još više vojnih baza i stvaranje novog oružja, uzrokujući tako kaos u geopolitici, rekao je profesor.
“Rat protiv terorizma” se pretvorio u globalni sukob koji je samo ojačao radikale i teroriste, ali je udario i temelje “zaštiti američkih interesa”. Drugim riječima, umjesto da svijet učine sigurnijim, američke baze su rat učinile izvjesnijim, a zemlje u kojima se one nalaze su manje sigurne”, zaključuje prof. David Vine.
altermainstreaminfo.com.hr
