Povodom 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, istovremeno podsjećajući i na jubileje vezane za život i djelo Alije Isakovića koji su obilježeni 2022. godine, Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” danas organizuje naučni skup “Neminovnosti: Aliji Isakoviću u čast”.
Organizatori ističu kako se ovim skupom nastoji iznova skrenuti pažnja kako na Isakovićevo višestruko značajno književno djelo, tako i na njegov ustrajni i historijski važni rad na očuvanju i afirmaciji jezičkog i književnog naslijeđa oblikovanog na bosanskom jeziku, odnosno na njegov pripovjedački, romaneskni, dramski, putopisni, esejistički, antologičarski, urednički i ukupni kulturni opus i doprinos.
Prilikom otvaranja skupa, prigodno se obratio prof. dr. Sanjin Kodrić koji je istakao kako će na današnjem skupu o Aliji Isakoviću biti razgovarano iz različitih naučnih perspektiva.
– Isaković je jedan od obnovitelja “Preporoda”, jedan od utemeljitelja naše edicije “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”, bio je predsjednik Pravopisne komisije koja je ustanovila smjernice za izradu prvog pravopisa bosanskog jezika, te ličnost koja je svojim radom i djelovanjem ostavila trag u našem jeziku društvu i kulturi. Riječ je o autoru koji se ostvario kao pisac, ali prvenstveno ostavio dubok i fundamentalno važan trag u onome što je bavljenje kulturom Bošnjaka u Bosni i Hercegovini – kazao je.
Prilikom svog obraćanja, dr. Kodrić je podsjetio na dio konkretnog Isakovićevog doprinosa kulturnom životu Bosne i Hercegovine, naglasivši kako ga se ne sjećamo na osnovu ličnih utisaka, nego na osnovu svega što je on ostavio naslijeđe.
– Isaković je uradio temeljno važne poslove za afirmaciju Bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, jer je kao pisac jako prisno osjećao jezik i književnost. Jedan od tih primjera je izbor iz bosanskohercegovačkog putopisa “Hodoljublje”, nakon kojeg objavljuje radove o nekim do tada zaboravljenim piscima. Svako to pregnuće je važno jer podsjeća na pisce koji su o određenim vremenskim kontekstima bili izuzetno značajni, a za njih ranije nismo znali. Jedan od njih je i autor prvog bošnjačkog romana Edhem Mulabdić na kojeg je podsjetio upravo Alija Isaković – istakao je dr. Kodrić.
Prisutnima se obratila supruga Alije Isakovića, profesorica Emina Kečo Isaković koja je svoje obraćanje definirala kao govor o privilegiji sa distance.
– Život uz Aliju jeste i drama i bajka i priča i roman i balada i istraživanje, čak i mala utrka sa vremenom šta će se prije učiniti. Iz te trke su izlazile i rad i dinamika i takmičenje sa samim sobom. Rekla bih čak i Alijin perfekcionizam. Alija u književnosti počinje sa romanom, a neobično je da mladi pisac kao prvu književnu formu objavi roman. Mladi geolog Alija čini iskorak u književnost i iz prve uspjeva. U književnosti ostaje cijeli svoj život, mnogo piše, malo govori, a to što govori je privilegija slušati – prisjetila se profesorica Kečo Isaković.
Skup će biti održan u četiri sesije u okviru kojih će govoriti istaknuti naučni radnici. Planirano je da se o Isakoviću progovori iz različitih perspektiva, te da se tematski tretira više aspekata njegovog djelovanja.
Okvirno govoreći, bit će govora o jezičkim karakteristikama Isakovićevog djela, o njegovom doprinosu afirmaciji bosanskohercegovačke književnosti, o njegovim pripovijetkama, o dramama i radiodramama.
Nakon održanog naučnog skupa planirano je objavljivanje zbornika radova s naučnog skupa u izdanju Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, uz istovremeno objavljivanje izabranih radova u časopisima Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
(Preporod.info)
