Kritičari tvrde da je reforma pravosuđa u BiH svedena na tehnički proces, dok je politička volja gotovo zanemarena. Da su očekivani rezultati preskupe reforme izostali, potvrđuje i slučaj „Tegeltija“.
Nakon što je objavljeno da je predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija „preko posrednika ugovarao klijente“ kojima je trebalo ubrzati predmete u pravosuđu, oglasilo se i Tužiteljstvo BiH – ispitat će navode o korupciji. Jedan od kritičara predsjednika VSTV-a, sudija Suda BiH Branko Perić koji je upozoravao na veze Tegeltije sa Miloradom Dodikom i „trgovinu uticajem”, piše da je Tegeltija „zakucao posljednji ekser u mrtvački sanduk institucije VSTV-a“.
„Predsjednik Tegeltija je priznao da se u banjalučkoj kafani sastao sa strankom koja je podnijela krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, da je zatražio da mu se dostavi broj tužilačkog predmeta i obećao da će ‘vidjeti sa Dalidom Burzić’ (tužiteljicom op. aut.). I kada se trebalo suočiti sa činjenicama, majstor manipulacije je sazvao vanrednu sjednicu VSTV-a i zatražio podršku. I dobio je! Trinaest članova VSTV-a, koji bi trebalo da budu vrhunska pamet i savjest pravosuđa, dalo je jednoglasnu podršku svom predsjedniku“, piše sudija Perić u kolumni za banjalučke Nezavisne novine.
Narušen ugled VSTV-a
Tegeltija demantira da je umiješan u korupciju navodeći da kao predsjednik VSTV-a može komunicirati sa običnim ljudima i u kafani, ako je to u funkciji „efikasnosti sistema“. „Ja se kao predsjednik VSTV-a brinem o tome da institucije sistema funkcionišu efikasno. Moj kontakt u pogledu efikasnosti sistema je sasvim dozvoljen s bilo kim i bilo kada i u bilo kojoj situaciji. Sve što u privatnom životu čujem, a što se odnosi na moj posao, ja upućujem da se to institucionalizuje. I to je jedino ispravno. Svi koji su objektivni će to na taj način tretirati“, kazao je Tegeltija u intervjuu za N1.
Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović smatra da je afera u vezi sa snimkom predsjednika VSTV-a „ozbiljno narušila i onako poljuljani ugled ove institucije u javnosti“. Sudski sistem u BiH već duže vrijeme pokazuje znake slabosti kroz neprocesuiranje krivičnih djela korupcije, sporo procesuiranje predmeta ratnih zločina i čitavom nizu „katastrofalnih ishoda“ krivičnih postupaka, kaže Vehabović za Deutsche Welle.
Pare potrošene, rezultata nema?
„VSTV ne preduzima ništa da se stanje popravi. Dok obični građanin za svaki neplaćeni račun uredno dobije sudsku presudu, kao što je i red, sa nalogom da plati uz kamatu svoj dug, hiljade i milioni budžetskog novca koji se krčmi po rodbinskim i stranačkim linijama nestaje, a da niko ne odgovara. Sa posljednjom aferom i modelom ponašanja koji se nudi kroz video isječak i naknadno pojašnjenje gospodina Tegeltije da je ‘poželjno da se predsjednik VSTV-a sastaje sa strankama i razgovara o pojedinačnim predmetima’ skinuta je i posljednja maska. Naravno, i nakon ove afere će se otvoriti predmet, a danas se to svodi na puku dodjelu broja predmetu, i vjerovatno provesti neke radnje koje neće dovesti do krivične odgovornosti“, kaže Vehabović.
EU je uložila stotine miliona maraka u reformu pravosuđa u BiH
U reformu pravosuđa u BiH uložene su stotine miliona maraka. Evropska unija (EU), koja je „u izgradnju savremenog i efikasnog pravosuđa u BiH” uložila više od 15 miliona eura, nedavno je objavila da ulaže još 2,2 miliona eura kroz projekat „EU za pravdu: Podrška borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH”. Predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin kaže da, uprkos značajnim finansijskim sredstvima, ukupna reforma pravosudnog sistema u BiH nije dala očekivane rezultate.
Fenomen „zarobljene države”
„Nije uspostavljeno nezavisno i funkcionalno pravosuđe sposobno da se uhvati u koštac sa najsloženijim predmetima korupcije. Razlozi, prije svega, leže u činjenici da reforma pravosuđa nije samo tehnički, već i politički proces koji podrazumijeva postojanje političke volje. Bojim se da se reforma pravosudnog sistema u BiH svela samo na tehnički proces, zbog čega su izostali očekivani rezultati“, kaže Blagovčanin za Deutsche Welle.
On podsjeća da je Evropska komisija utvrdila da je jedan od najvećih problema regije fenomen „zarobljene države”, odnosno najsloženijeg oblika korupcije. „Sasvim je sigurno da je pri takvoj ocjeni Komisija imala u vidu i stanje u pravosuđu. Mi u BiH smo svjedoci da nijedan slučaj političke korupcije nije bio procesuiran posljednjih godina i to je zapravo dokaz teze da politika ima efektivnu kontrolu nad pravosuđem“, kaže Blagovčanin. Pojedini kritičari, među kojima i bivša predsjednica Suda BiH Medžida Kreso, vjeruju da su glavni problemi u bh. pravosuđu počeli s odlaskom stranaca iz pravosudnih organa u BiH.
Pismo EU, OSCE-a i SAD-a
Delegacija EU u BiH, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju uputili su pismo VSTV-u navodeći da je posljednjim događajima narušena slika ove institucije u očima javnosti, pozivajući članove VSTV-a da na sjednici u srijedu (29.5.) imenuju najbolje rangirane kandidate na pozicije četiri glavna tužitelja, bez ikakvog neprimjerenog uticaja. Navodi se i da se posljednji događaji mogu odraziti na buduću finansijsku podršku VSTV-u.
U međuvremenu je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, inače član opozicijske Srpske demokratske stranke, pozvao građane da se okupe ispred sjedišta VSTV-a u Sarajevu u znak protesta zbog korupcijske afere koja potresa pravosuđe u BiH. Nadležni iz policije tvrde da protesti nisu zvanično najavljeni i da ne znaju ko je njihov organizator. Milan Tegeltija je kazao da članovi VSTV-a „neće raditi pod pritiskom“ i da bi, u slučaju protesta, sjednica mogla biti izmještena na drugu lokaciju ili prolongirana.
DW.DE
Autor Samir Huseinović
