U aprilu je istekao drugi sedmogodišnji mandat Ireni Hadžiabdić, ali pošto Predstavnički dom PSBiH nije imenovao novog člana, ona nastavlja raditi
Centralna izborna komisija je prije nekoliko dana obavijestila javnost da će od 1. januara naredne godine predsjednica ove državne institucije zadužene za provedbu izbora biti Irena Hadžiabdić, dosadašnja članica CIK-a.
S obzirom da se članovi CIK-a na funkciji predsjednika rotiraju svako 21 mjesec, te da je sada na redu da tu dužnost obavlja osoba iz reda ostalih, u ovoj instituciji nisu imali dilema, s obzirom da je Hadžiabdić jedina članica koja nije iz tri konstitutivna naroda.
Irena Hadžiabdić je članica Centralne izborne komisije BiH od 2007. godine. Od aprila 2016. godine teče njen drugi mandat u CIK BiH, a tokom proteklog vremena je dva puta bila predsjednica – od januara 2010. do septembra 2011. godine i od januara 2017.godine do septembra 2018. godine.
Mandat traje iako je istekao
No, ovo bi bila jedna sasvim uobičajena vijest da budućoj predsjednici CIK-a nije istekao mandat još u aprilu ove godine.
Naime, Irena Hadžiabdić je, prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije, u ovu instituciju imenovana u aprilu 2016. godine, a prema Izbornom zakonu BiH mandat članova traje sedam godina.
I pored navedenog, preuzimanje funkcije predsjednice CIK-a je u potpunosti zakonito jer mandat člana CIK-a traje sve dok ne bude imenovan novi član.
Vehid Šehić, bivši član Izborne komisije BiH i stručnjak iz oblasti prava kaže kako je propust napravio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
“Predstavnički dom državnog Parlamenta je trebao 30 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije raspisati javni poziv preko Komisije za izbor i imenovanje gdje bi pozvala sve zainteresovane kandidate i u mjesec dana završe proceduru, nakon čega bi Predstavničkom domu pomenuta komisija dostavila spisak kvalifikovanih kandidata. To se nije učinilo ni ovaj put, i to je postala redovna praksa Predstavničkog doma državnog Parlamenta”, govori za Buku Šehić.
Napominje da je Hadžiabdić nakon isteka mandata nastavila da radi kao članica Centralne izborne komisije dok se ne raspiše javni poziv za izbor novog člana ove institucije.
“Gospođa Hadžiabdić je sada neminovno morala biti predsjednica Centralne izborne komisije, jer je ona iz reda ostalih. Eh sada, koliko će trajati njen mandat, to ovisi opet o Predstavničkom domu, i o tome kada će raspisati javni poziv”, dodaje Šehić.
“Komisija za izbor i imenovanje ima sedam članova od kojih dva imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća iz reda članova Vijeća, tri imenuje Administrativna komisija Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz reda članova Komisije iz Predstavničkog doma Parlamentarne
skupštine Bosne i Hercegovine i dva imenuje predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova Centralne izborne komisije BiH”, piše u Izbornom zakonu BiH.
Izborni stručnjak bez poveznice sa strankom
Također, navedeno je da kandidate za Centralnu izbornu komisiju BiH zajednički predlažu članovi Komisije za izbor i imenovanje.
“Kandidati za Centralnu izbornu komisiju BiH bit će pravni stručnjaci sa iskustvom u provođenju izbora i/ili izborni stručnjaci, i ne mogu obavljati dužnost u organima stranke, udruženja ili fondacija koje su organizaciono ili finansijski povezane sa strankom, niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost”, stoji u Izbornom zakonu.
Član Administrativne komisije Parlamenta BiH Džemal Smajić (delegat Stranke za BiH) kaže kako je ova komisija početkom godine imenovala tri zastupnika u Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a.
“U Komisiju su imenovani zastupnici Nebojša Radmanović, Marinko Čavara i Denis Zvizdić. Ta komisija nikada ništa nije uradila po pitanju izbora novog člana CIK-a. Vjerovatno će to biti tema političkih stranaka u narednom periodu. Sjećamo se da su prije nekoliko mjeseci pojedine stranke pokušale da proguraju prijedlog da i Dom naroda odlučuje o izboru članova CIK-a, ali od toga ništa nije bilo”, kaže za Buku Smajić.
Producira se nejednakost svih pred zakonom
Prema riječima Šehića, u mnogo slučajeva Predstavnički dom Parlamenta BiH ne poštuje zakone ni koje sam donosi.
“Ne poštuju procedure, i to je upravo zbog nedostatka političke odgovornosti. Generalno gledajući političku scenu u Bosni i Hercegovini, imamo nedostatak političke odgovornosti i nedostatak ustavnog patriotizma, da se poštuju zakoni, institucije države, odluke Ustavnog suda. Ali, mi živimo u takvoj državi gdje se apsolutno ništa ne poštuje, političari se ponašaju kao slobodni strijelci i na kraju imate slučajeve gdje ne poštuju ni Poslovnik o radu Parlamentarne skupštine BiH. To je jedna vrsta pravne nesigurnosti koja producira nejednakost svih pred zakonom. Neko mora poštivati zakon, neko ne mora”, jasan je naš sagovornik.
Smanjiti mandat na pet godina
U Izbornom zakonu BiH piše da članovima CIK-a mandat traje sedam godina, ali ne postoji ograničen broj mandata. Šehića smo pitali da li bi u novom izbornom zakonu trebalo smanjiti trajanje mandata i ograničiti broj mandata.
“Ako ćemo da poštujemo određene standarde onda bi to trebalo urediti. Kada je riječ o izboru predsjednika države, možete biti u dva uzastopna mandata. I u Centralnoj izbornoj komisiji to treba ograničiti na dva mandata. Smatram da mandat ne treba da traje sedam godina, nego pet godina. To je sasvim dovoljno, to je deset godina da provedete u CIK-u, ako ste dva mandata. Takav prijedlog je već bio upućen kod izmjena Izbornog zakona, ali opet je do onih koji donose zakon, da li to njima odgovara ili ne odgovara. Zakonom treba jasno precizirati i ovu situaciju u kojoj se našla buduća predsjednica, odnosno koji je krajnji rok nakon što nekom istekne mandat. Ako nije raspisan javni poziv na vrijeme, npr. da istekom roka od šest mjeseci od dana isteka mandata prestaje mandat po sili zakona. Valjda bi to natjeralo Predstavnički dom da poštuje ono što piše u Izbornom zakonu i u Poslovniku o radu Parlamenta. Nisu to sudije, koje mogu raditi do 70 godine kada im prestaje mandat po sili zakona, ali sudska vlast je nešto posebno, a Centralna izborna komisija je nešto drugo”, naglašava Šehić.
Loše kreirani zakoni su, govori on, doveli do toga da neko može provesti i po 20 godina u Centralnoj izbornoj komisiji.
“Ima ih koji su od 2004. godine u Centralnoj izbornoj komisiji, tako da je to dosta neuređena oblast. Mnogo toga treba promijeniti i precizirati u Izbornom zakonu BiH”, konstatuje Šehić.
Adem Džaferović
Buka
