Već 28 godina, 1. decembra obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, čija je glavna svrha suzbijanje diskriminacije i stigmatizacije oboljelih te upozoravanja javnosti na rizike i opasnosti od virusa HIV, kao uzročnika AIDS-a.
Ova nekada neizlječiva i smrtonosna bolest, danas uz pomoć antiretrovirusne terapije, postala je kao i sve druge hronične bolesti s kojom se živi i s kojom oboljeli mogu kvalitetno proživjeti normalan životni vijek.
Prema podacima UN-a, prošle godine je procijenjeno da 36,7 miliona ljudi širom svijeta živi sa HIV-om, dok oko 17 miliona njih ima pristup antiretrovirusnim lijekovima.U Bosni i Hercegovini s HIV-om živi oko 300 osoba.Međutim, zbog straha od stigme, diskriminacije, ali i saznavanja vlastitog HIV statusa, procjenjuje se da je broj HIV inficiranih osoba u BiH znatno veći, budući da je stopa testiranih relativno niska.
U razdoblju od 1992. do 2016. godine, u FBiH su registrovane 194 osobe kojima je dijagnostikovana HIV infekcija, a među njima su 93 osobe oboljele od AIDS-a. U istom razdoblju, 45 oboljelih osoba je umrlo. U 2016. godini, u FBiH registrirovano je 13 novih slučajeva zaraze HIV-om, od čega 12 je registrovano na Klinici za infektivne bolesti UKCS, a jedna u Tuzli, te četiri slučaja oboljevanja od AIDS-a.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u tom entitetu dо sаdа је rеgistrоvаnо 107 оsоbа sа HIV/АIDS-оm. Оd ukupnоg brоја rеgistrоvаnih, u 2016. gоdini priјаvljеnо је 11 nоvih slučајеvа, оd tоgа je sеdаm оsоbа HIV pоzitivnо, čеtiri su оbоljеlа оd АIDS-а, оd kојih su dviје оsоbе nеpоsrеdnо nаkоn priјеmа u bоlnicu prеminule.
Prosječna dob inficiranih u BiH 33 godine
Oko 80 posto osoba koje žive s HIV-om su muškog pola. Najveći broj HIV slučajeva je registrovan u dobnoj skupini od 30 do 39 godina. Iz Klinike za infektivne bolesti UKCS navode da se proteklih godina prosječna dob inficiranih smanjila na 33 godine i da se taj trend nastavio i u 2016.
“Ove godine u našoj klinici od 12 novih slučajeva pet njih je imalo 21 do 25 godina što je, priznaćete, zaista poražavajuće. To je izuzetno mlada populacija. Svi su se oni zarazili seksualnim putem. Ostali su bili dobna skupina od 29 do 32 godine, a najstariji pacijent je imao 58 godina”, kazala je prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu (UKCS).
Prema načinu transmisije, dominantan način prenosa HIV-a na neinficirane osobe je nezaštićen spolni odnos. Оd ukupnоg brоја rеgistrоvаnih, nајučеstаliјi put prеnоsа HIV infеkciје i dаljе је hеtеrоsеksuаlni kоntаkt, zаtim hоmо/bisеksuаlni. Česti način prenosa virusa su i injekcioni korisnici droga.
“Imali smo pacijente koji su se svojim prvim seksualnim iskustvom inficirali virusom HIV-a. Ne radi o osobama koje su imale rizično ponašanje. Jednostavno su imali susret s osobom koja je bila inficirana virusom HIV-a i nezaštićenim spolnim odnosom su se inficirali. Prema tome, educirati mlade je najvažnije, da znaju koje mjere zaštite se moraju uvijek i obavezno koristiti, i to ne povremeno nego redovno”, kazala je Hadžiosmanović.
U BiH besplatna terapija, ali nema najnovijih lijekova
U razvijenim zemljama antiretrovirusni lijekovi su u vrlo širokoj upotrebi, ali prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u nekim zemljama u razvoju te lijekove dobiva svega pet posto onih kojima su potrebni. Bosna i Hercegovina je svim HIV pozitivnim državljanima osigurala besplatnu terapiju koja je doživotna kombinacija trojne antiretroviralne terapije koju pacijenti primaju. Pravo na liječenje imaju samo pacijenti sa zdravstvenim osiguranjem, a prosječna cijena mjesečne terapije je oko 500 eura.
Ipak, u BiH nisu dostupni lijekovi najnovijih generacija, koji su dostupni u Evropskoj uniji, a koji su dvostruko skuplji, upozorila je Hadžiosmanović.
“Klinika za infektivne bolesti UKCS ima manji broj raspoloživih antiretrovirusnih lijekova nego u EU državama te je neophodno revidirati postojeću listu lijekova, omogućiti dostupnost novih klasa lijekova iz prve linije Evropskih smjernica, koji su jednostavniji za upotrebu i koji imaju manje nuspojava. Mi još uvijek ordiniramo lijekove drugog izbora, koji su također jako efikasni i kod većine oboljelih nemaju značajne nuspojave”, istakla je.
U klinici za infektivne bolesti UKCS pod zdravstvenim nadzorom nalazi se 130 pacijenata koji su inficirani virusom HIV-a. Lijekovi koji se ne nalaze na slobodnom tržištu, mogu se podići samo u klinici gdje se HIV inficirana osoba liječi. U BiH to su to tri klinike: Klinika za infektivne bolesti UKCS, najveća ustanova ove vrste u BiH i jedna od najvećih u regionu. Zatim Klinika za infektivne bolesti UKC u Tuzli, gdje se liječi oko 12 inficiranih i Klinika za infektivne bolesti KC Banja Luka koja brine o oko 45 pacijenata.
Inficirani roditelj i zdrava djeca
Tokom 2015. godine u Klinici za infektivne bolesti UKCS testirano je 2.000 klijenata, a za prvih 11 mjeseci 2016. godine svoj HIV status provjerilo je 2.500.
Hadžiosmanović smatra da su edukacijski programi o prevenciji AIDS-a proteklih godina ipak urodili plodom. Tvrdi da se ove godine radilo na programima edukacije, na podizanju svijesti o koristima testiranja na HIV, kako bi se što više osoba odlučilo na testiranje.
“HIV testiranje je ključno u strategiji prevencije HIV-a, s obzirom da rano dijagnosticiranje i rano uvođenje tretmana koristi i inficiranim osobama i javnom zdravstvu općenito u smislu nadzora nad epidemijom. Prevenciju smo jako potcijenili, a prevencija je najbitnija stvar. Kada je HIV u pitanju i terapija je prevencija jer kada ordinirate terapiju HIV inficiranoj osobi i učinite cilj te terapije – a to je nemjerljiva viremija – ta osoba prestaje biti izvor zaraze za svoje spolne partnere. Dovoljno je reći da trudnica koja prima terapiju i koja ima nemjerljivu vijeremiju može da rodi HIV neinficirano dijete. Imali smo tri takva slučaja do sada i to dovoljno govori zapravo šta antiretroviralna terapija predstavlja HIV inficiranoj osobi”, pojasnila je doktorica Hadžiosmanović.
Vrlo važnim je istakla da pacijenti prepoznaju ono što je bilo rizično u njihovom ponašanju i testiraju svoj hepatitis i HIV status, s obzirom da su to asimptomatske bolesti.
“Kada se neko inficira virusom HIV-a, prvi znaci koji se mogu javiti obično nakon mjesec dana mogu da liče na simptome gripe ili infektivne mononukleoze, znači žljezdane groznice. Vrlo često ni liječnici opće prakse ne prepoznaju da je u pitanju akutna HIV infekcija”, upozorila je Hadžiosmanović.
AA
