Koliko je sigurna hrana u BiH? Jedemo šta nam se ponudi
Hrana koju jedu građani Bosne i Hercegovine, čini se, sve je osim zdrava i sigurna. To potvrđuju i česta upozorenja građanima da ne kupuju određene vrste proizvoda.
Najnovije upozorenje, za koje još nema zvanične potvrde, jeste ono na potencijalno otrovne banane američke kompanije DOLE koje se prodaju na pijacama i u prodavnicama širom zemlje.
Pojačan nadzor
Navodno, sporna američka kompanija na svojim plantažama koristi toksičan pesticid DBCP koji kod ljudi može izazivati karcinom, sterilitet, astmu i pobačaje. Pitali smo federalnu Upravu za inspekcijske poslove da li su ove informacije tačne.
“U konkretnom slučaju, nakon zadnjeg obavještenja Agencije za sigurnost hrane BiH, odmah je izdat nalog za pojačan nadzor na carinskim ispostavama i carinarnicama u FBiH. Ista informacija proslijeđena je i kantonalnim i općinskim nadležnim inspekcijama u FBiH. U konsultacijama sa odgovornim osobama u referentnim laboratorijama konstatovano je da je sporni pesticid odavno izbačen iz upotrebe kako u BiH, tako i u svijetu, te da u BiH nema mogućnosti da se laboratorijski utvrdi njegovo prisustvo. Mogućnost ovakvih analiza, prema našim informacijama, postoji samo u zemljama EU. Federalnim inspektorima pri carinarnicama i carinskim ispostavama je naloženo da se prilikom inspekcijske kontrole pošiljki spornog voća na zdravstvenu ispravnost traži i dodatno mišljenje, tj. certifikat da taj proizvod nije tretiran sa spornim pesticidom DBCP. Također smo u kontaktu sa Agencijom za sigurnost hrane BiH, koja će nas o dodatnim informacijama vezano za sporni proizvod odmah obavijestiti da bismo mogli blagovremeno izvršiti dodatne inspekcijske kontrole”, kazali su nam iz federalne Uprave za inspekcijske poslove.
Građani možda ne znaju šta smiju jesti, ali znaju šta im je dostupno i nadaju se da je ono što uzimaju koliko-toliko ispravno i zdravo.
“Kupujem na pijaci i sigurna sam da voće i povrće koje se tamo nalazi nije 100 posto zdravo. Iako prodavači govore da je sve to domaće, sigurna sam da nije jer znam razliku između domaćeg voća i povrća i onog koje to nije. Sve što jedemo je puno pesticida i drugih štetnih tvari, ali, nažalost, situacija je takva da moramo to da jedemo jer nemamo šta drugo”, kazala nam je Sarajka Ajlina Čampara, te dodala kako nije čula za problem sa bananama, ali vjeruje da je moguće da se i to desi.
Sličnog mišljenja je i njena sugrađanka Fatima Alić, koja je također istakla kako građani BiH uglavnom kupuju namirnice za koje nisu sigurni ni odakle su ni kakvog su kvaliteta.
“Mislim da je hrana koju jedemo daleko od nekadašnjeg kvaliteta, kada smo koliko-toliko bili sigurni u ono što jedemo, dok danas imamo slučaj da nam podmeću nezdravo, čak i otrovno voće i povrće, a konjsko meso prodaju kao teletinu. Pitam se samo do kad će nas ovako ubijati”, kazala je Alić.
Na pitanje ko je odgovoran za sve češću pojavu neispravnih namirnica na tržištu, iz Agencije za sigurnost hrane BiH istakli su kako u današnjim uslovima globalne trgovine hranom zdravstveno neispravna hrana može se naći na tržištima više zemalja u veoma kratkom vremenu.
Pravilno postupanje
“Stoga je izuzetno značajno da svi u sistemu sigurnosti hrane, od nadležnih institucija, subjekata u poslovanju sa hranom, pa do potrošača, pravilno postupaju sa hranom kako bi se rizik za zdravlje potrošača sveo na najmanju moguću mjeru. Kada se analiziraju podaci o zdravstvenoj ispravnosti hrane, koje Agencija prikuplja u saradnji sa nadležnim laboratorijama u BiH, možemo reći da se procent neodgovarajućih uzoraka već nekoliko godina kreće između četiri i pet posto, što je u skladu sa stanjem u drugim zemljama u okruženju, kao i zemljama Evropske unije, koje vrše procjenu rizika porijeklom iz hrane”, kazao je direktor Agencije Sejad Mačkić.
Prema podacima Agencije, u 2012. u Bosni i Hercegovini je urađeno ukupno 1.589 analiza voća, od čega 0,9 posto analiziranih uzoraka nije odgovaralo i 1.468 analiza povrća, od čega 1,3 posto od analiziranih uzoraka nije zadovoljavalo odredbe važećih propisa. Kada je riječ o mesu i proizvodima od mesa, ukupno je u 2012. godini urađena 51.431 analiza, od čega 1,5 posto analiziranih uzoraka nije bilo u skladu sa važećim propisima.
“Zdravstvena ispravnost hrane u Bosni i Hercegovini je u skladu sa stanjem u drugim zemljama u okruženju, kao i zemljama Evropske unije, koje vrše procjenu rizika porijeklom iz hrane. Agencija za sigurnost hrane BiH redovno informiše javnost o svim rizicima porijeklom iz hrane kojima raspolaže posredstvom Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje ili je o njima obaviještena od nadležnih inspekcijskih organa BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH”, istakao je Mačkić.
Oslobođenje
