Koliko je atraktivna EU?

“EU nije imala dovoljno ambicija da veže nove demokratije iz istočne Evrope nakon 1989.”, komentirao je francuski Le Monde odbijanje Ukrajine da potpiše s Evropskom unijom sporazum o pridruživanju. Godinama su Bruxelles i Kijev pregovarali – krajem ovoga mjeseca je sporazum trebao konačno biti potpisan. Umjesto toga je Ukrajina pritisnula dugme za pauzu, piše ukrajinski list Den i konstatuje: “Za to su odgovorne sve strane – i Vlada, i opozicija, i – Evropska unija.”

„EU je još uvijek veoma atraktivna“, kaže politolog Ludger Kühnhardt. On je u razgovoru za DW rekao da je to upravo razlog zašto rusko vodstvo, dijelom i ukrajinsko, i dalje pokušavaju spriječiti približavanje EU. Za Ewalda Böhlkea iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) odluka vlade u Kijevu nije znak za generalno „ne“.

„Atraktivnost se ustvari sastoji u viziji ili utopiji koju EU nudi Ukrajini, a to je da će imati priliku biti uspješna ako joj se pridruži. Tako misli većina stanovništva i to je veoma važno“, kaže Böhlke.

Turci sve manje zainteresovani za EU

Ukrajina nije jedina zemlja koja je EU hladno okrenula leđa. Izgleda da je i kod drugih zemalja, kao što je Turska, došlo do zastoja u procesu približavaja. Nakon velike pauze tek u novembru su nastavljeni razgovori.

Ako se na višem nivou malim koracima idu u pravcu zapada, to onda pokazuje da je među turskim stanovništvom želja za članstvom u EU znatno smanjena. U studiji „Transatlantic Trends“ američke fondacije „German Marshall Fund“, objavljenoj ove godine, 44 posto Turaka je za ulazak u EU, što je četiri posto manje nego prošle godine. 34 posto ispitanih je mišljenja da bi ulazak u EU štetio Turskoj. Prije skoro deset godina je dvije trećine stanovništva bilo za EU. Devet posto je onih koji se protive uölanjenju u EU. Ewald Böhlke smatra da je razlog tome dug vremenski period u kojem se vode razgovori o članstvu.

„Pregovori sa Turskom se vode od 1963. godine. Treba razmisliti šta znači tako dug vremenski period”, kaže Böhlke.

Gubitak imidža

Za druge zemlje, kao što je Island, želja za članstvom u EU je bila kratka epizoda. Vlada u Rejkjaviku je pregovore o članstvu stavila na led jer Island, za razliku od Ukrajine i Turske, manje zavisi od članstva u Uniji. “Finansijski i politički sistemi su se ponovo konsolidovali”, kaže politolog Kühnhardt i dodaje: “onda se naravno na dnevni red vratilo pitanje identiteta i pitanje da li je Islandu dobro da se ponovo priključuje zajednici koja traži da se Rejkjavik odrekne dijela svog suvereniteta”.

Razlozi za negativne stavove prema EU su dosta različiti. “Imamo probem imidža. EU nastupa kao politički Moloh, a ne kao živahno društvo. To je najveći problem koji trenutno ima EU“, kaže Ewald Böhlke i dodaje: „potrebno je bolje objasniti demokratski društveni sistem. EU se napokon mora početi reklamirati“.

Autori: Stephanie Höppner / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose

DW.DE

* Moloh – semitski bog Sunca i blagostanja, ali i suše, bolesti i zla kojem su u religijskim obredima žrtvovana prvorođena djeca, jer se vjerovalo da pomaže u otklanjanju zla, razaranja i smrti