Koliko će poplave uticati na bh. ekonomiju?

Iako se konture šteta koje je pričinila stoljetna elemetarna nepogoda naziru, te iako nakon brojnih često vrlo proizvoljnih procjena sa zvaničnih mjesta sada dobijamo konkretnije i utemljenije brojke o razmjerama katastrofe koja nas je zadesila, još uvijek je rano govoriti o tome koliki će biti uticaj onoga što se dogodilo u nekoliko majskih dana na bh. ekonomiju.

Piše: Borivoje Simić
Indikator.ba

Evropska banka za obnovu i razvoj prva je izašla sa svebuhvatnom procjenom objavivši zvanično da su štete u BiH oko 1,3 milijarde eura, odnosno oko 2,6 milijardi KM.
Ovo je prvi orijentir, koji nam, dok ne dobijemo zvanične i konačne rezultate od domaćih vlasti i Svjetske banke, daje predstavu o tome pod kvakvim udarom se našla mala zemlja i njena slabašna ekonomija čiji godišnji bruto domaći proizvod tek desetak puta premašuje pomenutu cifru o štetama.
Evidentno je da je BiH najgore prošla od sve tri zemlje u regionu pogođene razornim poplavama, kao što je i bjelodano da će uticaj na ekonomski rast biti značajan. Veći nego što je to bilo u slučaju velikog snijega prije dvije godne koji je, sjećamo se, ostavio i te kakve posljedice na ekonomske aktivnosti u zemlji.
Zapravo je još uvijek rano za bile kakve relevantne procjene o tome koliko BDP-a će nas koštati ova nesreća. Ne samo što ne znamo u potpunosti koliko privrede BiH je uništeno i onespobljeno nego je i nepoznanica koliko će se neki važni privredni subjekti, posebno oni od kojih zavisi izvoz, vratiti na kolosijek, kao i koliko brzo će se infrastruktura koja je neophodna za protok roba vratiti u funkciju.
Znamo da su u poplavama stradali i neki vodeći izvoznici kao što su Natron Hayat i GIKIL, ali je dobra vijest da je važna željeznička komunikacija za transport robe Doboj-Tuzla ove sedmice ponovo osposobljena. Naravo, brojne firme doživjele su manje ili veće havarije, mnoge su onesposobljene za duže vrijeme ili trajno, a uništene su i brojne farme i uginula brojna stoka. Takođe, ogromne štete pretrpjeli su poljoprivrednici i njihovii usjevi, kao i mnogobrojna seoska gazdinstva.
Neki analitičari već su procijenili da će poplave odnijeti 3 odsto BDP-a, a što bi značilo da bi se zemlja, nakon izlaska iz recesije i prošlogodišnjeg blagog oporavka od oko 2% mogla ponovo vratiti u sivu zonu ekonomskog rasta.
Neki rani pokazatelji su zaista obeshrabrujući. Trenutni pad prihoda od indirektnih poreza je vrlo visok kao i pad prihoda od direktnih poreza, ali treba imati u vidu da su ovo rani indikatori, te da će se stvari postepeno poboljšavati. Ipak, trebat će proći i nekoliko mjeseci kako bismo mogli vidjet kakvi makroekonomski trendovi će biti u naplati poreza, izvozu i uvozu, industrijskoj proizvodnji, potrošnji i dr.
Ako smo u prvih nekoliko mjeseci imali intenziviranje ekonomskog rasta, kako je to u svojoj analizi utvrdila i Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, sada je evidentno da ćemo se u nastavku godine boriti sa silaznim trendovima.
No, možda ipak sve ne ispadne tako crno kako nam apokaliptične slike iz bh. gradova sugerišu.
Kao i što je to bilo prije dvije godine, imamo prliku da u drugom dijelu godine popravimo stanje, a koliko ćemo ublažiti klizanje nadole ovisi od toga koliko će svi nivoi vlasti biti sposobni da brzo reaguju i pokrenu lanac sanacije, obnove i izgradnje, a koji bi mogao zahuktati ekonomske aktivnosti u zemlji. Naravno, uz popriične iznose stranog novca, koji stiže i još će stizati, to bi moglo biti stimulativno za popravljanje ekonomske stituacije.
Jako je važno da privreda očuva radna mjesta, a kako je već izračunato za to će biti potrebno oko 51 milion KM, inače u suprotnom 10-15 hiljada ljudi može ostati bez posla.
Na ovom planu bitan je moratorij na otplatu kredita koji treba da bude pokrenut nakon što regulatori „relaksiraju“ regulativu te bankama olakšaju situaciju kada je u pitanju klasifikacija kredita njihovih klijenata.
Kreditni rast koji se bio zahuktao i bio je obećavajući na početku ove godine, naročito u sektoru stanovništva, sasvim sigurno sada će biti suspregnut, a pod velikim pritiskom naći će se banke i druge finansijske institucije.
Nažalost, poplave će sasvim sigurno zatomiti očekivane efekte na ekonomiju velikog sportskog događaja – Svjetskog nogometnog prvenstva.
Ne samo što su brojne kompanije već otkazale nagradne igre koje se odnose na Mundijal, već je sasvim izvjesno da će i potrošnja (ali i sve drugo što prati ovaj događaj), biti manja od očekivane.
S obzirom na multuplikativni efekat poplava na ekonomiju, može se već sada reći da smo poplavama umjesto daljeg oporavka „osigurali“ dalji nastavak borbe sa recesijom.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close