Ko kupuje imovinu Agrokomerca i sudske presude radnika?

Za razliku od prošle godine, kada je sudska prodaja Agrokomerca danima bila top tema u bh. medijima, krajem februara je prodaja izuzetno vrijedne tvornice stočne hrane prošla u medijskoj tišini.

Općinski sud u Velikoj Kladuši je 28. februara donio zaključak o prodaji nekretnine tvornice stočne hrane dioničkog društva Agrokomerc najpovoljnijem ponuđaču, firmi AC Food d.d. Velika Kladuša, za iznos od 3,053 miliona konvertibilnih maraka. Za razliku od prošle godine, kada je sudska prodaja Prehrambene industrije ovog nekadašnjeg privrednog giganta iz Velike Kladuše danima bila top tema u bosanskohercegovačkim medijima, ovaj put je prodaja izuzetno vrijedne Tvornice stočne hrane  i pripadajućeg joj zemljišta obavljena u medijskoj tišini.

“Vrijednost imovine, koja je na sudskoj dražbi prodata za nešto više od 3 miliona maraka, Ekonomski institut iz Sarajeva prije nekoliko godina procijenio je na 22 miliona KM”, tvrdi delegat u Domu Naroda Parlamenta Federacije Mirvet Beganović. Izaslaničko pitanje u kojem od Vlade FBiH, koja je vlasnik Agrokomerca, te federalnog premijera  i nadležnog  ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva traži informacije o tome šta se trenutno zbiva s imovinom Agrokomerca, Beganović je postavio početkom marta. Na odgovor još uvijek čeka.

Mirvet Beganović, delegat u Domu naroda FBiH

Zato nisu čekali u firmi AC Food, koja je prema dostupnim podacima osnovana početkom februara da bi već krajem istog mjeseca za tri miliona maraka kupila imovinu Agrokomerca u sklopu koje se osim ogromnih skladišnih kapaciteta nalazi i nekoliko proizvodnih pogona te 84 dunuma građevinskog zemljišta. Na prijavljenoj adresi firme AC Food u Velikoj Kladuši nalazi se tek zaključana prazna prostorija sa natpisom o imenu preduzeća i radnom vremenu. Vodeći evropski provajder poslovnih i bonitetnih informacija u podacima o firmi AC Food navodi imena dvojice zastupnika ovog preduzeća. Jedan od njih je Rusmir Hrvić, predsjednik uprave AS Group, jedne od najvećih bh. grupacija sa privatnim kapitalom. U velikokladuškim kuloarima već kruže glasine kako ova respektabilna grupacija ima namjeru preuzeti pogone Agrokomerca i pokrenuti proizvodnju.

Stvarna prodaja ili već viđen scenarij?

No, Beganović postavlja pitanje zašto se sve to radi u (polu)tajnosti, ukoliko su namjere novog vlasnika iskrene? “Vlada Federacija, ako je imala cilj pronaći strateškog partnera, trebala je raspisati javni poziv da svi transparentno znamo šta je namjera i cilj kupca. Vjerovatno postoji mogućnost da imaju iskrenu namjeru, ali iskrena namjera na ovakvim temeljima? Nije transparentno, nije javno”, sumnjičav je ovaj nekadašnji zaposlenik Agrokomerca, a danas potpredsjednik Skupštine Unsko-sanskog kantona i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Telefonski smo kontaktirali drugog ovlaštenog predstavnika firme AC Food Amira Hasanovića, koji nam je rekao da novac za kupovinu Tvornice stočne hrane još uvijek nije uplaćen, te da prije toga neće davati izjave za medije. Rok za uplatu ističe krajem marta. Tek tada će biti jasno da li imovina Agrokomerca ovog puta stvarno prelazi u ruke najpovoljnijeg ponuđača na sudskoj prodaji ili će se desiti scenarij već viđen prošle godine.

Prazno sjedište firme AC Food

Podsjetimo, u januaru 2016. pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši na trećem ročištu za prodaju nekretnine Prehrambene industrije Agrokomerca, procijenjene vrijednosti preko 21 milion maraka, predmetna nekretnina je prodata za 12 miliona maraka firmi EIN Natural iz Sarajeva čiji je vlasnik poznati sarajevski biznismen Nihad Imamović. Par dana nakon ročišta, Imamović je objavio da zbog primljenih prijetnji odustaje od kupovine Agrokomercove imovine. Nakon što je odustao i drugi najpovoljniji ponuđač, jedna od najvrijednijih nekretnina je pripala trećem – Razvojnoj banci Federacije BiH za nešto više od 2 miliona maraka, da bi, nekoliko mjeseci kasnije, Kantonalni sud u Bihaću usvojio žalbu tražitelja izvršenja te u potpunosti poništio ovu prodaju.

Radnici prodaju sudske presude

Ovih dana bivši i sadašnji radnici Agrokomerca, koji su izvršili uknjižbu hipoteke na Agrokomercovu “Prehrambenu industriju”, prodaju svoje pravosnažne presude na teret firme zbog neisplaćenih plata, na čije izvršenje čekaju već punu deceniju. Kupac je firma AC Food, potvrđuje nam jedan od radnika koji je nedavno prodao svoju presudu.

“To je moj novac, moje plate. Ja ne očekujem od ove države da će to ikad isplatiti. Kroz ovu cijelu priču, štrajkove i ostalo sam vidio da se to ne može ni na kakav drugi način dobiti, nego uzmi ono što ti se nudi”, kaže u razgovoru za DW bivši radnik Agrokomerca, koji je zbog zaštite privatnih podataka želio ostati neimenovan. Otkriva nam da je od kupca dobio iznos od oko 80 posto glavnice presude i da je većina radnika sa spiska od njih 75 pristala da prodaju svoje pravosnažne presude.

Delegat Beganović postavlja pitanje da li se na ovakav način prijenosa vrijednosnih papira plaća porez, odnosno da li je to legalan način za preuzimanje državne imovine. Iz Transparency Internationala BiH su nam rekli da nemaju iskustva s ovakvim slučajevima.

Samo u posljednje dvije godine putem sudskih presuda prodane su Agrokomercove nekretnine procijenjene vrijednosti od preko 34 miliona maraka za gotovo šest puta manju cijenu, stoji u jednom od izvještaja Uprave Agrokomerca. Sve se to desilo u periodu primjene posebnog Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH, koja je počela u decembru 2014. s rokom primjene od tri godine.

Stečaj neminovan?

Mjere finansijske konsolidacije u Agrokomercu usmjerene su na izmirenje ukupnog duga preduzeća u iznosu od preko 90 miliona maraka prema više od dvije hiljade vjerovnika. No, dug ovog društva do početka 2016. ne da nije značajno smanjen, nego je čak i porastao za tri miliona maraka, navodi se u izvještaju iz augusta prošle godine.

Fabrika stočne hrane iz sastava Agrokomerca, Velika Kladuša

Protiv Agrokomerca je pokrenuto više od 150 sudskih izvršenja, te se kod nadležnih sudova vodi više od četiri hiljade sporova. Ukupne obaveze preduzeća početkom prošle godine iznosile su preko 140 miliona maraka, a više od 70 posto toga otpadalo je na obaveze prema radnicima. Radnici su bili i najveći vjerovnik i u procesu finansijske konsolidacije koja je ograničenog vremenskog trajanja i završava u decembru ove godine. Vladinim odlukama o finansijskoj konsolidaciji obuhvaćeno je 18 privrednih društava u državnom i privatnom vlasništvu s ukupnim dugom u postupku konsolidacije od preko 210 miliona maraka, od čega se samo na Agrokomerc odnosi oko 43 posto ili 90 miliona.

Zakonom  je definisano da je u privrednim društvima koja nakon okončanja postupka finansijske konsolidacije  nisu stekla uvjete za redovno poslovanje, odgovorno lice dužno hitno, a najduže u roku od 60 dana, pokrenuti stečajni postupak. Ukoliko do stečaja dođe, a čini se da je to neminovno, sva imovina koja se do tada ne proda kroz sudske presude i druge nagodbe s vjerovnicima, postaće dio ukupne stečajne mase. Finansijski izvještaj ovog preduzeća od prije tri godine pokazuje da je tada Agrokomerc imao zemljište, građevinske objekte, postrojenja i opremu vrijednu oko 190 miliona konvertibilnih maraka.