IZLAZNOST u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj bila je u 17 sati 63.23%, što je za dva postotna boda manje u odnosu na 2017. (65.30%). To je i pad od gotovo dva posto u odnosu na prvi krug izbora, koji je održan (65.00%) 10. travnja.
Do podneva, četiri sata nakon otvaranja birališta u Francuskoj, 26.41 posto registriranih birača glasalo je u drugom krugu predsjedničkih izbora. Glasalo je gotovo 2 posto manje ljudi nego u drugom krugu 2017., ali je zato izlaznost nešto bolja u usporedbi s prvim krugom prije dva tjedna kad je do podneva na birališta izašlo 25.48 posto birača.
U drugom krugu, nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje, Macron je favorit u utrci za novi petogodišnji predsjednički mandat. Istraživanja javnog mnijenja posljednjih dana dala su Macronu solidno i blago rastuće vodstvo od 10-ak posto jer analitičari kažu da je Le Pen – unatoč naporima da ublaži svoj imidž i neke od politika svoje stranke – mnogima ostala neprihvatljiva.
Brojni francuski mediji među kojima Le Parisien, konzervativni dnevnici Le Monde i Le Figaro, lijevi Liberation posljednjeg dana prije glasanja u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora pozvali su birače da zadrže Macrona u Elizejskoj palači.
Pobjeda Le Pen bi izazvala šok u Europi
Macron i njegovi saveznici isticali su da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok poput onog u Britaniji i SAD-u nakon što su slični rezultati anketa iz 2016. rezultirali Brexitom i dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Pobjeda Le Pen u Europi bi bez sumnje izazvala šok. Lijevo orijentirani čelnici EU, među kojima je i njemački kancelar Olaf Scholz, apeliraju na Francuze da glasaju za Macrona, a ne za njegovu suparnicu.
Ulozi su golemi. Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje. Ako pobijedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima.
Projekcije rezultata očekuju se u 20 sati
Početne projekcije rezultata očekuju se čim se birališta zatvore u 20 sati. Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebice glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom politikom.
Na slabiji izlazak na birališta mogli bi utjecati i školski proljetni praznici koji traju u većem dijelu zemlje. Lider krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji je u prvom krugu glasanja 10. travnja osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugome krugu tako što je odbio potaknuti milijune svojih pristaša da podrže aktualnog predsjednika.
Istodobno je inzistirao na tomu da Marine Le Pen ne smiju dati ni jedan glas. Analitičari predviđaju da bi rezultat mogao biti tješnji nego 2017., kada su se u drugome krugu našli isti kandidati, a Macron je pobijedio sa 66 prema 34 posto osvojenih glasova.
HINA
