Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 17. januar

17. januar (17. 1.) 17. je dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 348 dana (349 u prijestupnoj godini).

Događaji

1861 – Thomas Crapper patentirao je vodokotlić za toalet.
1891 – Liliuokalani naslijedila tron od svog brata, Kalakaue.
1917. – SAD su platile 25 miliona dolara Danskoj za Djevičanska ostrva.
1928. – Patentirana je prva potopno automatska mašina za razvijanje fotografskog filma.
1929 – Prvi put se pojavio Popaj u stripu Thimble Theatre.
1944 – počela Bitka za Monte Cassino, jedna od najvažnijih bitaka na Italijanskom frontu u Drugom svjetskom ratu.
1995 – Katastrofalni zemljotres pogodio japanski grad Kobe. Poginulo je više od 6.000 ljudi, a šteta je procijenjena na 95 milijardi dolara.

Rođeni

1504 – Pio V, papa od 1566. do 1572.

1600 – Pedro Calderón de la Barca (Madrid, 17. januara 1600. – Madrid, 25. maja 1681.), španski književnik.
U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kao kraljev kapelan. Njegove “Komedije” mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične, a najviše uspjeha postigao je tzv. autos sacramentales, kratkim dramama u jednom činu, koje su se izvodile pod vedrim nebom, u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Njegova najpoznatija drama je “Život je san”.

1706 – Benjamin Franklin (Boston, 17. januara 1706. – Philadelphia, 17. aprila 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomista i pisac.
Franklin prvi utvrđuje identičnost munje s elektricitetom, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta, otkriva tok i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran, što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine 1775. postaje član američkog kongresa i jedan od autora “Deklaracije neozavisnosti”.
U Philadelphiji je osnovao prvu javnu biblioteku uopće, izdavao je novine i štampao knjige. Kao diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785., koristeći se svojim ličnim ugledom i popularnošću, učinio je velike usluge Sjedinjenim Američkim Državama u njenom ratu za nezavisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin učestvuje u stvaranju američkog ustava 1787., a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja ropstva. Naučnik, neumorni borac za slobodu čovjeka, diplomata, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svog prosvjetiteljskog vijeka.

1732 – Stanislaus II August, posljednji poljski kralj
1749 – Vittorio Alfieri, italijanski pjesnik i dramatičar
1820 – Anne Brontë, britanska književnica
1860 – Douglas Hyde, irski pjesnik
1880 – Mack Sennett, američki filmski režiser, glumac i producent kanadskog porijekla
1899 – Al Capone, američki gangster
1927 – Eartha Kitt, američka pjevačica
1933 – Dalida, francusko-italijanska pjevačica i glumica

1942 – Muhammad Ali (17. januar 1942.), rođen kao Cassius Marcellus Clay, Jr., bokser rođen u Louisville, Kentucky u SAD. Prema mnogim ocjenama najveći bokser 20-tog vijeka.

1944 – Françoise Hardy, francuska pjevačica i glumica
1952 – Edhem Bičakčić, bh. političar
1962 – Jim Carrey, kanadski komičar i glumac
1971 – Kid Rock, američki rock-muzičar
1982 – Dwyane Tyrone Wade, Jr., američki košarkaš

Umrli

1468 – Đurađ Kastriotić ili Skenderbeg (alb.: Gjergj Kastrioti Skënderbeu) albanski je nacionalni heroj. Poznat je po odbrani Albanije protiv Osmanlija. Ime “Skenderbeg” dobio je od turske verzije imena Aleksandar. Opjevan je u narodnim pjesmama i obrađen u književnosti kao lik romantičnog borca za slobodu.
Kad je Janoš Hunjadi porazio Osmanlije kod Niša 1443, Skenderbeg je napustio osmanlijsku vojsku, vratio se u Albaniju i ponovo prihvatio kršćanstvo. Odatle je vodio bespoštednu borbu protiv Osmanlijskog carstva.
17. januara 1468., u Lezhi, Skenderbeg se razbolio od malarije, od čega se nije uspio oporaviti te je umro.

1893 – Rutherford B. Hayes, američki političar i predsjednik

2008 – Robert James “Bobby” Fischer (Chicago, 9. mart 1943 – 17. januar 2008) jedan je od najvećih igrača u historiji šaha. Osvojio je titulu svjetskog prvaka 1972. godine u meču sa Borisom Spaskim. Nakon toga prestao je igrati i odustao od odbrane titule, pa je godine 1975. prvakom proglašen pobjednik mečeva kandidata Anatolij Karpov.
Godine 1992. odigrao je neslužbeni meč sa Spaskim u Herceg Novom. Time je prekršio američke zakone jer su Srbija i Crna Gora bile pod sankcijama. Početkom 2005. godine dobio je državljanstvo Islanda.

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close