Kina je u dva mjeseca preko Belgije prodala 120 mlrd. dolara američkih vrijednosnih papira

Oni koji prate “belgijsku” sagu o obveznicama američkog Ministarstva financija znaju da je prošlog mjeseca  “tajanstveni kupac” koji se skrivao iza belgijskog Eurocleara, kao što su neki nagađali, kao i uvijek bila – Kina. To se sasvim jasno vidi iz odnosa investicija u američke državne obveznice u Kini i Belgiji i usporedbi tih podataka kineskim deviznim rezervama, piše portal Zero Hedge.

(altermainstreaminfo.com.hr)

Grafikon 1 : Kineske i belgijske državne obveznice u usporedbi s kineskim deviznim rezervama

Budući da je ovdje potreban ekspert za tržišta kapitala, pojednostavljeno se da zaključiti da se prošlog mjeseca dogodilo sljedeće:

1. “Belgija” jest, ili bolje rečeno, bila je paravan Kine, odnosno Kineske investicijske korporacije (CIC), Narodne banke Kine (PBOC) i Kineske državne agencije za inozemnu razmjenu (SAFE).

2. Udio američki državnih obveznica koje je posjedovala Belgija, nakon vrha od 381 milijarde dolara prije godinu dana, pao na samo 253 milijarde dolara, kojih se Kina riješila kroz aktivnosti u belgijskom Euroclearu, a nakon što ta brojka padne na povijesnu razinu od 170 do 180 milijarda dolara, “Belgija” će opet biti Belgija.

3. Devizne rezerve Kine su pale i to se kompenziralo visokim kvartalnim padom vlastitih pro-forme kineskih dionica, koje su u ožujku pale za rekordnih 72 milijarde dolara, dok je tromjesečni pad iznosio isto tako rekordnih 113 milijardi dolara.

Nije jasno zašto je Kina, koja za transakcije sa Sjedinjenim Državama povijesno koristi off-shore banke u Velikoj Britaniji, izabrala Belgiju ili zašto je odlučila sakriti ove transakcije, tako očite zbog nedavno ubrzanog odljeva kapitala iz Kine kojeg je lako usporediti s kineskim deviznim rezervama i ukupno mjesečnim evidentiranim aktivnostima kineskih tvrtki i dok svi podaciukazuju gdje Kina obavlja ovu trgovinu. I dok se još uvijek čekaju ažurirani podaci Pekinga o deviznim rezervama za travanj, poznato je da Kina nastavlja likvidaciju milijardi američkih vrijednosnih papira.

Naime Belgija, ovaj put nema iza sebe “misterioznog kupca”, nego je postala prodavatelj. Kao što se vidi na grafikonu 2, nakon rekordnog manjka od 92,5 milijardi dolara u ožujku, “Belgija” je prodala još 24 milijarde dolara u travnju, što je u ožujku i travnju dovelo do ukupne likvidacije 116,4 milijarde američkih dolara.

Grafikon 2 : Udio američkih državnih obveznica u Belgiji

To znači da je nakon kineskih 2 milijarde dolara u travnju, a nakon porasta od 37 milijardi dolara u prethodnom mjesecu, Kina preko Belgije prodala 77 milijardi dolara američkih državnih obveznica. I dok čekamo mjesečna ažuriranja službenih kineskih deviznih rezervi, možemo procijeniti da će pad u travnju u travnju porasti za dodatnih 50 do 60 milijarda dolara.

Grafikon 3: Predviđeni pad za travanj 2015.

Dobra vijest za one koji prate povijest odljeva kapitala bez presedana u Kini je da je nakon rekordnog “belgijskog” odlagališta u ožujku, prodaja rezervi Kine usporena više nego u prethodna tri mjeseca zajedno.

Grafikon 4 : Kineske i belgijske rezerve u proteklih godinu dana

Drugim riječima, Kina konačno može reći da je stavila pod kontrolu problem odljeva kapitala, iako je to, usput rečeno, loša vijest za kinesko tržište dionica.

Međutim, ono što je možda najčudnije je da Kina, koja tako masovno prodaje američke obveznice na vrlo nelikvidna tržišta, ima desetljetni prinos ne puno veći nego u ožujku ili travnju ove godine.