Karipske države traže reparaciju od Europe zbog “genocida nad autohtonim stanovništvom” i “ropstva počinjenog pod okriljem države”
Ralph Gonsalves, premijer karipske države St. Vincent i Grenadini, najavio je na 68. Generalnoj skupštini UN-a prošli tjedan da planira pojačati napore u rješavanju pitanja odšete za genocid i ropstvo kad preuzme predsjedanje Karipskom zajednicom (CARICOM) u siječnju slijedeće godine.
“Tražit ćemo odštetu za genocid počinjen pod okriljem države i ropstvo počinjeno pod okriljem države”, naglasio je. Gonsalves je upozorio kako europske vlade i njihove ‘agencije’ već traže načine da podijele Pokret za reparaciju i zaustave pokretanje reparacije, te kako su neke europske vlade i diplomati izjavili da bi reparacija trebala biti pokrenuta od strane naroda.
“Ja zastupam narod, ja govorim u ime njih”, uzvratio je Gonsalves, te dodao: “Ja nisam mali dječak drži transparent. Ja sam premijer jedne nezavisne države.”
On je podsjetio na podatak da je bivši predsjednik Haitija Jean Bertrand Aristide prvi pokrenuo pitanje reparacija, u ranim 2000-ima, ali “francuska vlada je tada organizirala za Aristidea odlazak u ‘dobrovoljni’ egzil.”
“Reparacije će biti korištene za sanaciju posljedica”, dodao je i podsjetio kako su “Britanci vršili zločine i ubili 80 posto autohtonog Callinago naroda.”
“Posljedice su problemi u obrazovanju, u zdravstvu…posljedice su socioekonomske i razvojne rane za 14 naroda Kariba, široke i duboke 400 godina”
Gonsalves je rekao kako je njegova zemlja domaćin prve Regionalne konferencije o naknadi štete za genocid i ropstvo, što je prvi korak prema reparaciji. “Genocid, ugnjetavanje i patnje moje zemlje, autohtonog Callinago stanovništva, Garifuna i doseljenih Afrikanaca su bili strašni zločini protiv čovječnosti”, rekao pred UN-om.
“Shodno tome trebamo dići kolektivno glas za reparaciju zbog genocida i afričkog ropstva od zemalja nasljednica europskih zemalja, koje su počinile organizirani genocid i porobljavanje sponzorirano od države.”
“Povijesne nepravde genocida i ropstva i naslijeđe istog sa suvremenim i stalnim posljedicama, moraju biti ispravljene, u ime humanosti i razvoja karipskih država i naših naroda”, zaključio je.
Tužba će biti službeno podnešena UN-ovom Međunarodnom sudu u Haagu, od strane organizacije karipskih država CARICOM. Martyn Day, jedan od najmoćnijih i najutjecajnijih odvjetnika iz britanske pravne tvrtke Leigh Day, koja je angažirana od CARICOM-a, u tužbi će se fokusirati na ulogu Britanije na području Kariba, Francuske na Haitiju i Nizozemske na Surinamu.
Britanska odvjetnička tvrtka Leigh Day dobila je slučaj koji je vodila u ime 1300 Kenijaca mučenih od strane britanske vojske tijekom Mau Mau pobune za oslobođenje od kolonijalne vlasti između 1950. i 1960, kad je nagodbom Britanija pristala platiti 21,5 milijuna dolara preživjelim žrtvama.
To je bio povijesni trenutak iz nekoliko razloga: prvi put da je Britanija uopće priznala da se mučenje dogodilo u bilo kojoj od njenih kolonija; prvi put žrtve takvog zlostavljanja, protiv britanske vlasti, pojavile su se u britanskim sudovima; i prvi put da su Kenijci bili u stanju na međunarodnoj sceni ispričati istinitu priču o strahotama u Keniji za vrijeme kolonijalne vladavine.
