Kandidatske liste za izbore 2014 – „tjeranje šege” sa narodom
Danas u poslijepodnevnim satima ističe rok za čak 65 političke partije i 24 koalicije za dostavu kandidatskih listi za predstojeće Opšte izbore u Bosni i Hercegovini.
Autor: Elvir Padalović – Buka
Građani i birači će za nepunih šest sati tako saznati u kompletu koga će moći birati u oktobru, kome će dati a kome ne dati svoj dragocjeni glas. A ima tu svega…
Većina političkih partija javnosti je već saopštila imena za najvažnije funkcije u zemlji – prije svega one za članove Predsjedništva BiH – većina, osim pedesetočlanog opozicionog Saveza za promjene u Republici Srpskoj, koji bi danas trebao izaći sa jednim imenom. Mladen Ivanić, lider PDP-a tako se juče hvalio kako ima podršku većine partija u Savezu, ali zahvaljujući Jovanu Hadži Mitroviću i njegovom SNS-u ta podrška još nije ozvaničena.
Mladen Ivanić će zasigurno biti kandidat svoje partije za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, a da li će imati iza sebe i Savez, ostaje da se vidi.
Kandidat Savez za promjene za Predsjednika RS biće Ognjen Tadić iz SDS-a. Ovo je već drugi put kako će koplja za Predsjednika RS ukrstiti Tadić te aktuelni Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik.
SNSD za člana Predsjedništva BiH iz reda sprskog narodu ponudio je Željku Cvijanović, akteulnu premijerku Republike Srpske, ženu koja je i ranije, kako je navela, „trčala trku” za Republiku Srpsku te da bilo koji kandidat iz reda opozicije nema nikakve šanse.
Kada je riječ o Republici Srpskoj, politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić kaže za BUKU da je još u maju rekao kako će opozicija u RS biti podijeljena i da će glavni problem biti ko će biti “lider”.
„Politika liderstva, odnosno vođa, želja za pozicijama i vlašću, moći pa makar na malom, uskom prostoru stvorila je da građani BiH imaju 65 političkih partija koji učestvuju na izborima, najviše od Daytona do sada, a daleko više, dva ili tri puta još toliko aktivnih, jer svi žele da budu glavni” kaže naš sagovornik
Stoga će razjedinjenoj opoziciji u RS, kaže Terzić, biti iznimno teško da se izbori sa vladajućom većinom bez obzira na sve njihove nedostatke u obnašanju vlasti u proteklom periodu.
„Da im je važan građanski front nastupili bi kao jedna politička opcija, a ne labava grupacija zasnovana na raspodjeli pozicija. Da je tako najbolje svjedoči podatak da su sve koalicije koje nisu osvojile vlast vrlo brzo nakon izbora završile razlazom. Nema stalnog bloka, već je on zasnovan na interesima, opet uskog kruga unutar samih opozicionih stranaka” zaključuje Terzić za naš portal.
Politička analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić, kaže za BUKU kako u Republici Srpskoj imamo jedno iznenadjenje, u patrijarhalnom i tradicionalnom društvu a to je kandidatkinja-žena, koju je kandidovala vladajuća stranka u Republici Srpskoj.
”Tu će biti zanimljivo pratiti ponašanje glasača, da li će i u kojoj mjeri presuditi to što je na čelo trke stala žena, istina, ona koja tvrdi, da dobro trči. Koplja će lomiti kandidati dva najveća politička bloka, i tu neće biti toliko rasipanja glasova, kao sto će biti slučaj u Federaciji, posebno u izboru za bosnjačkog člana Predsjedništva BiH” ističe Topićeva
A tamo situacija izgleda ovako a nakog proteklog vikenda koji je donio brojna iznenađenja od kojih je svakako najveće SDP-ova kandidatura Bakira Hadžiomerovića, nekada novinara i urednika emisije „60 minuta” a danas rokera, za bošnjačkog člana Predsjedništva. Kako je iz SDP-a BiH saopšteno, za njega je odlučeno „radi njegovog dugogodišnjeg ugleda u javnosti i rada u medijima, radi čega će na pravi način promovisati političke ciljeve SDP BiH na predstojećim Opštim izborima u oktobru”.
Koliko će građani ozbiljno shvatiti ovu kandidatutu, vidjećemo u narednim danima, međutim prve reakcije javnosti, barem kada je riječ o društvenim mrežama, su blago rečeno negativne.
Tanja Topić kaže kako je cjelokupnoj javnosti najveće iznenađenje upravo kandidatura Bakira Hadžiomerovića za člana Predsjedništva BiH, najprije zato što Hadžiomerović dolazi sa one druge strane politike.
”Istovremeno ova kandidatura skida masku sa odnosa izmedju politike i novinara, odnosno medija, potvrdjujući nam koliko je ta veza snažna, ali postojana. Neke slutnje o tim vezama sada su se definitivno obistinile” ističe Topićeva.
U ovoj kandidaturi imamo i novi pristup SDP-a kandidaturi za člana Predsjednistva BiH, pa se prvi put nakon nekoliko izbornih ciklusa u utrci našao kandidat za bosnjačkog člana Predsjedništva, čime je otvoren prostor za najizvjesniji izborni ishod – izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
„Tu mi je situacija doista nekako najjasnija” kaže Tanja Topić za BUKU.
Podjetimo, Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je i predsjednik stranaka okupljenih oko političkog saveza Hrvatskog narodnog sabora, biće kandidat za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, kao i Martin Raguž lider HDZ-a 1990, koji nije dio Hrvatskog narodnog sabora.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ispred Stranke Demokratske akcije stoji aktuelni član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, iskusni političar kojeg ne treba mnogo javnosti predstavljati.
Emir Suljagić, t.č lider „Prvog marta”, sad je kandidat Komšićeve Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, što je svakako iznenađenje za sve koji prate ovdašnju političku scenu. Posebno je zanimljiva činjenica što je Emir Suljagić nastanjen u Republici Srpskoj ali za njega će moći glasati isključivo stanovnici Federacije BiH.
Topićeva kaže kako je Demokratska fronta kandidovala “jakog” čovjeka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH te da ju samo mjesto Suljagićevog prebivališta podsjeća na sve slabosti u sistemu, te na slučajeve Sejdić-Finci i Pilav.
Željko Komšić, Predsjednik Demokratske fronte i aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda odustao je od kandidature na istu funkciju te je delegirao javnosti potpuno anonimnu kandidatkinju Zoru Terzić-Šeremet za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sam Komšić biće nosilac liste svoje partije za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Još uvijek se čekaju nominacije Radončićevog SBB-a, ali manje više ovo su najjači i u mnogim slučajevima poprilično izneneđujući kandidati za najznačajnije funkcije u zemlji.
Politički analitičar Almir Terzić kaže da su kandidatske liste još jednom pokazale izostanak opšteg, te izostanak borbe za bolji status građana na uštrb uskostranačkih, grupnih i pojedinačnih interesa koji su dominantni.
”Jasno je vidljiv i obračun pojedinih političkih opcija posredstvom kandidata, posebno onih koji su do skora bili unutar jedne partije. Tako su umjesto ozbiljnosti kakav pristup zahtijeva aktuelna politička, a posebno ekonomska situacija u Bosni i Hercgovini partije iskoristile da i kandidatske liste pretvore u zabavu za napaćeni narode i građane. To je, znaju partije, dobro oprobani recept na ovim prostorima: igara, bez hljeba” navodi Terzić za BUKU.
Prema njegovom mišljenju, kako sada stvari stoje, nije se kandidovao samo onaj ko nije upitan ili nije htio.
”Ali u državi u kojoj se izbori održavaju suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i bez zakona o političkim strankama ništa i ne čudi. Sve je moguće” ističe on.
Naš sagovornik ističe da upravo zbog izostanka gotovo dvodecenijske brige o građanima, njihovim potrebama i interesima, kada je broj nezaposlenih narastao na preko 550.000, kada 80 posto mladih, a vjerovatno će to u narednim mjesecima važiti za sve životne dobi žele da napuste BiH, kada onim koji rade umjesto plate i zdravstvenog i penzinog osiguranja treba da de facto bude to bude “čast”, jasno proizilazi da birači za ovo „tjeranje šege sa njima i prepucavanje preko njihovih leđa” s pravom imaju razloga za razmatranje tužbe za nanošenje duševne boli u liku političkih partija, ako im već ne mogu dati crveni karton i izbaciti ih sa političkog terena.
On kaže da što se tiče predizborne kampanje i samih izbora, i dalje će dominirati nacionalne, etničke, entitetske i svake druge podjele, pa i one međustranačke. Pljuštat će optužbe jedinih na druge, iznosit će se sav “prljavi veš” koji može kompromitirati one druge, a onda će ponovno svi zajedno nakon 12. oktobra sjesti i tražiti za sebe neku poziciju unutar struktura.
Terzić dodaje kako aktuelna politička praksa u zemlji pokazuje da je u našoj zemlji jednostavno moguće sve – da ljevica može sa desnicom, da desnica preko noći prelazi u partije centra, da se mijenjaju opcije, opredjeljenja, stajališta.
Politika je u našoj zemlji, sve samo ne prostor “čistih računa”.
