NEVJEROVATNO – Najpoznatiji vizionari nam otkrivaju šta nas čeka do 2025. godine

Futurizam nije egzaktna nauka, ali uvijek pruža zanimljive poglede na različite verzije budućnosti koje bi mogle biti pred nama. Neka predviđanja graniče s nemogućim, neka su očigledna, a neka, koja se doimaju iznenađujućima, pokažu se istinitima, prenosi Jutarnji.

S  historijskim odmakom danas znamo da su predviđanja budućnosti koja su nudili Isaac Asimov ili Arthur C. Clarke bila češće tačna nego ne, kao i jezivi distopijski detalji koje je zamišljao William Gibson prije samo tri decenije.

U razgovoru s Huffington Postom, sedam vodećih futurista današnjice predstavilo je svoja očekivanja promjena u tehnologiji i društvu koje nas očekuju u idućih deset godina.

Dr. Michio Kaku, profesor teoretske fizike na Univerzitetu u New Yorku i autor knjige ‘Budućnost uma’

– U sljedećih 10 godina vidjet ćemo polagani prijelaz iz interneta u mrežu mozgova, u kojoj se širom planete u trenutku dijele misli, emocije, osjećaji i sjećanja.

Naučnici već sad mogu povezati mozak s računarom i dekodirati neke od naših uspomena i misli. U jednom trenutku to bi moglo dovesto do revolucije u komunikaciji, pa čak i u industriji zabave. Filmovi će u budućnosti biti u stanju prenijeti i osjećaje, ne samo slike. Historičari i pisci će moći zapisivati događaje ne samo digitalno, već i emotivno.

Možda će nestati i tenzije između ljudi, kada će početi osjećati bol i patnju drugih.

Dr. Ray Kurzweil, izumitelj, pionir kompjutrske nauke i direktor inžinjeringa u Google-u

– Do 2025., 3D printeri će printati odjeću vrlo jeftino. Biti će brojni open source dizajni, no ljudi će još uvijek trošiti novac kako bi preuzeli dizajne aktuelnih top dizajnera, kao što danas troše novac na e-knjige, muziku i filmove bez obzira na sav besplatno dostupan sadržaj. 3D printeri će printati ljudske organe koristeći modificirane matične stanice s pacijentovim vlastitim DNK, što će nam pružiti neiscrpnu zalihu organa bez rizika od odbacivanja. Moći ćemo popravljati oštećene organe s reprogramiranim matičnim stanicama, kao na primjer srce koje je pretrpjelo oštećenja usljed srčanog udara. 3D printeri će printati i jeftine module koji će se spajati kako bi izgradili kuću ili poslovnu zgradu, poput lego kockica.

Provodit ćemo mnogo vremena u virtuelnoj i proširenoj stvarnosti, što će nam omogućiti da si dolazimo u ‘posjete’ čak i ako živimo stotinama milja daleko. Moći ćemo se i dotaknuti. Neki od ‘ljudi’ koje ćemo posjetiti u ovim novim stvarnostima bit će avatari. Bit će uvjerljivi, ali ne sasvim poput ljudi do 2025. godine, za to ćemo trebati pričekati 2030. Moći ćemo reprogramirati ljudsku biologiju kako bi zaustavili brojne bolesti i procese starenja, na primjer deaktivirati matične stanice karcinoma, koje su stvarni izvor raka, ili zaustaviti napredak arterioskleroze, uzročnika srčanih bolesti.

Moći ćemo stvarati avatare ljudi koji su preminuli iz svih podataka koje su ostavili za sobom (njihovih e-mailova i drugih dokumenata, slika, videa, intervjua s ljudima koji ih se sjećaju). Oni će isto biti uvjerljivi, ali ne sasvim realistični, ne do sredine 30-ih godina, pa će nekim ljudima ova tehnologija biti uznemirujuća i jeziva.

Dr. Anne Lise Kjaer, osnivačica agencije za predviđanje trendova Kjaer Global

– Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će hronične bolesti biti odgovorne za tri četvrtine svih bolesti do 2020. godine, pa će evolucija mobilnog zdravstva (mobilne dijagnostike i monitoringa) uvesti revoluciju u liječenju dijabetesa i visokog krvnog tlaka. Applikacije koje će dizajnirati medicinari će pružati učinkovite povratne informacije u realnom vremenu, zbrinjavati hronične probleme u puno ranijoj fazi, i pomoći unaprijediti živote ljudi u zajednicama u razvijenom svijetu, kao i u zemljama u razvoju.

Ova napredak u brizi za naše zdravlje je uzbudljiv, ali ono što me još više uzbuđuje je usporedni razvoj aplikacija koje će se brinuti za naše, zasad zanemareno, mentalno zdravlje.

Dr. James Canton, direktor Instituta za globalne budućnosti u San Franciscu

– Nosivi mobilni uređaji će prekriti cijeli svijet. Do 2025., postojat će masovni Internet svih i svega koji će povezivati sve nacije, društva, tvrtke i osobe sa svim svjetskim znanjem. To će ubrzati pristup obrazovanju, zdravstvu, poslovima, zabavi i ekonomiji u realnom vremenu…

Umjetne inteligencije postat će pametne kao ljudi, pa i pametnije. Biti će ugrađene u automobile, robote, domove i bolnice, i kreirat će ‘ekonomiju umjetne inteligencije’. Ljudi i roboti će se stopiti, digitalno i fizički, kako bi liječili pacijente širom svijeta. Robo-hirurzi će operisati na daljinu. Robo-doktori će porađati djecu i liječiti vas preko mobitela.

Preventivna medicina transformirat će zdravstvo. Rane dijagnoze bolesti s napravama koje mirišu naš dah, i besplatno sekvenciranje DNK koje predviđa naše buduće zdravlje bit će sveprisutne. Personalizirani genetski lijekovi će sprečavati bolesti, spašavajući živote i milijarde u izgubljenoj produktivnosti… Bitcoin sljedeće generacije će zamijeniti tradicionalni papirnati novac, stvarajući novu paradigmu digitalne trgovine i biznisa koja će stvoriti novu ekonomiju.

Jason Silva, voditelj emisije ‘Brain Games’ na kanalu National Geographic

– Evolucija stvari ‘na zahtjev’ će postati ‘svijet na zahtjev,’ gdje će nadogradnja biološkog softvera, personalizirane medicine, umjetno inteligentnih asistenata ubrzano transformirati zdravstvo i dobrobit ljudi. Nadalje, povećana automatizacija će činiti naše svakodnevne živote beskrajno bogatijima. Samovozeči automobili bit će posvuda, prijevoz će biti automatski, čist i jeftin. Preselit ćemo se u svijet u kojem je pristup jači od vlasništva, i sve nam je na dohvat ruke.

Dr. Amy Zalman, direktorica World Future Societyja

– Naučnici sada imaju na raspolaganju sve preciznije načine za proučavanje naših mozgova i tijela kako bi razumjeli naše stavove i ponašanje. Prije samo par godina, naučnici s Harvarda pokazali su da vođe zapravo imaju manje stresa, ne više, od onih koji nisu vođe… Na Univerzitetu Ben-Gurion, istraživanje na sucima pokazalo je da dijele strože kazne prije ručka – kad su najgladniji.

Potencijalna primjena takvih uvida u meni budi strahopoštovanje. Preciznije razumijevanje načina na koji ljudi rade – kako poklanjamo povjerenje, kako sarađujemo i učimo, ali i kako ratujemo i mrzimo – je alat koji zakonodavci i mi građani možemo koristiti kako bi izgradili bolje vlade i bolju budućnost.

Mark Stevenson, autor knjige ‘Optimistova turneja budućnosti’

– Tehnologije nisu najbitniji dio – iako jesu super cool. Bitno je što društvo radi s njima, a sada je najbitnija institucionalna promjena… Ono što stvarno želimo proučiti, po mojem mišljenju, su novi načini organiziranja nas samih. Moja sljedeća knjiga pokriva, na primjer, revoluciju obnovljivih izvora energije u malom gradiću u Austriji, otkriće open source lijekova u Indiji, mreže pacijenata poput PatientsLikeMe, i škole koje izbacuju nastavni plan kako bi uspjele djecu nešto i naučiti…

Autor: (Al. Ti.) – avaz.ba