(Patria) – Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH kazao je da je današnjim glasanjem protiv tačaka dnevnog reda Milorada Dodika počela blokada institucija BiH. On je potvrdio da je Dodik najavio ulaganje vitalnog entitetskog interesa u slučaju posjete crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića BiH. Također, zbog glasanja protiv BiH onemogućeno je slanje mirovne misije OS BiH u Afganistan jer se odluke u vezi odbrane donose konsenzusom.
„Kada govorimo o današnjoj sjednici možemo da vidimo na djelu opstrukciju u funkcioniranju institucija BiH jer kako drugačije gledati glasanje protiv 19 sporazuma o ratifikaciji, tako i u pogledu brojnih drugih tačaka dnevnog reda. Ovo je opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Entiteti su nastali u Dejtonu, BiH je postojala prije Dejtona i postojat će i poslije. Ovo će se na kraju završiti tako što će BiH nastaviti svoje funkcioniranje. Ne može se iz Dejtona uzeti šta vam odgovora, a opstruirati ono što vam ne odgovara. Ovo je udar na ustavni poredak BiH“, kazao je Džaferović.
On je pozvao političke predstavnike iz RS da dobro paze šta rade, da dobro čuvaju Dejtonski mirovni sporazum, da poštuju sve tačke, on se mora primjenjivati u cijelosti ili nikako ali onda štetu neće trpjeti država BiH.
„Ovo je jedna situacija u kojoj se pod prijetnjama i blokadama pokušava izdejstvovati jedno rješenje koje bi BiH moglo odvesti u sunovrat. Nisu slučajno trojica sudija stranci u Ustavnom sudu. To je tako sa svrhom napravljeno da BiH može da fukcionira. Prijetnjom disolucije i otcjepljenjem tražiti da odu strane sudije je put u nestanak BiH, ali BiH nikada neće nestati. Tražiti samo da se isključe strane sudije, a ostaviti sve drugo isto je opasnost za ovu državu. Kada bi se donijela neka odluka o disoluciji onda ne bi bilo institucije da odbaci takvu mogućnost i zaštiti Dejtonski mirnovni sporazum. Kome smetaju stranci, ljudi koje imenuje sudija Evropskog suda za ljudska prava“, kazao je Džaferović.
Bez obzira na cilj, nijedno rješenje neće proći kao produkt pritiska, ucjene, ničiji diktat ne može proći pa ni Dodikov diktat i onih koji ga slijede, ni Komšićev ni Džaferovićev diktat, kazao je on.
„Možemo postići dogovor moramo da poštujemo ono što danas imamo kao okvir. To je Ustav BiH.“
Džaferović je kazao da nije sa Dodikom razgovarao oko imenovanja sudije Ustavnog suda, niti je neko razgovarao iz njegovog kabineta sa bilo kim iz kabineta gospodina Dodika.
„Sva tri člana su od predsjednika Ustavnog suda BiH u oktobru obaviještena o procesu izbora jednog stranog sudije jer 25. aprila ove godine jednom od sudija ističe mandat. Ja mislim da gospodin Komšić nikoga nije obmanuo, jer su svi imali dovoljno vremena da reaguju. Nemojte zaboraviti da Predsjedništvo BiH u tom procesu učestvuje samo na nivou konsultacija, od nas se ne traži saglasnost niti odluka već samo konsultacije. To ne obavezuje predsjednika Evropskog suda za ljudska prava jer on imenuje sudiju. Ovdje se govori da li treba ili ne treba imenovati stranog sudiju. Bilo je ovih situacija i ranije i ja sasvim sigurno znam da ova pitanja nisu ni dolazila na sjednicu Predsjedništva.“
Na pitanje kako komentariše prijedlog zakona koji SNSD i HDZ žele uputiti u parlamentarnu proceduru o strukturi Ustavnog suda, Džaferović je kazao da “nije moguće donositi zakon o Ustavnom sudu BiH“.
„Postoje ustavni sudovi koji svoje utemeljenje nalaze u ustavima državama i zakonima koji su doneseni na zakonima tih država. Imajući u vidu složenost BiH i zaštitu ustavnog poretka Ustavni sud je postavljen tako da svoje utemeljenje za rad ima u Ustavu BIH i tu je kazana i struktura. Nije moguć nikakav zakon kojim bi se uredilo djelovanje Ustavnog suda i struktura“, kazao je Džaferović dodavši da Ustavni sud BiH vrlo teško može funkcionisati bez stranih sudija.
„BiH ima Ustav takav kakav ima, ima Dejtonski mirovni sporazum takav kakav jeste i što je nepravedan, ali on postiže ravnotežu. Poštujemo Dejtonski mirovni sporazum, krene li se u raspakivanje Dejtona ne znamo kako će završiti“, kazao je Džaferović.
Džaferović je pozvao Vijeće za implementaciju mira, države koje su svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma na reakciju jer je, kako je rekao i ambasadorima Kvinte ovo udar u temelje BiH, pokušaj destabilizacije, ugrožavanje mira i stabilnosti.
