Schmidt, SAD i UK na jednu, EU i Dodik na drugu stranu
Od svog dolaska u Bosnu i Hercegovinu visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nije bio omiljen. Među prvima koji su ga napadali i nazivali nepoželjnim i nelegitimnim je lider DNS-a Nenad Nešić. Nedobrodošlicu su kasnije iskazale i ostale političke stranke, a njegov najžešći kritičar je lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Zbog tvrdnji da je pristao na izbornu krađu Milorada Dodika i da je za to primio mito Schmidt se našao i na meti lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Kada je, prošle godine, došao u Banjaluku sa visokim predstavnikom se nije htio sastati nijedan političar iz Republike Srpske. Nezadovoljstvo zbog nametanja Izbornog zakona BiH iskazali su i iz HDZ-a BiH, stranke koja u posljednje vrijeme ima sve lošije odnose sa ambasadom SAD-a koja je jedan od najvećih saveznika visokog predstavnika.
Politike i organizacije okupljene oko SDA-a i DF-a nezadovoljne su radom visokog predstavnika, a brojni političari iz SDA i DF-a bili su lica više protesta pred zgradom OHR-a.
No, visoki predstavnik nije se dao pokolebati. Sve nabrojano nije nikakva novost, ali novost i manje poznata informacije je da Schmidtovi potezi posebno iritiraju pojedine članice Evropske unije.
Najveći vjetar u leđa visokom predstavniku daju Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, a lokalne ambasade odmah po odlukama visokog predstavnika na društvenoj mreži X pišu objave u kojima podržavaju nametanje. Uz visokog predstavnika je i njegova matična zemlja – Njemačka.
No, Brisel nije baš na strani visokog predstavnika.
„U proteklih godinu dana napravljen je napredak veći nego u prethodnih 10 godina“, rekla je ponosno i s osmijehom na licu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prilikom davanja zelenog svjetla za početak pregovora od strane tijela EU kojim rukovodi.
I upravo ovu rečenicu poništava odluka visokog predstavnika koji je rekao da nameće izmjene Izborngo zakona zbog građana BiH, te da mu je žao zbog toga jer jer on radije za unutrašnji dogovor kog, očito, nema.
Potrebu za nametanjem zakona sada ne vide u Briselu jer su oni zadovoljni „napretkom“ u BiH iako su brojni usvojeni zakoni loši ili lošijih od postojećih.
Brisel je uoči izbora i uoči novih kandidatura za ključne pozicije nezadovoljan što se pojavila i druga strana medalje bh. napretka. S toga ni ne čudi saopštenje glasnogovrnika Evropske unije.
“EU podsjeća da se izvršna ovlaštenja visokog predstavnika trebaju koristiti isključivo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, navedeno je u jučerašnjem saopštenju koje potpisuje portparol EU Peter Stano.
U saopštenju se navodi i kako Parlamentarna skupština BiH treba donositi zakone. Ranije je to apostrofirao u izjavi za Buku i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
“EU ističe da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom period”, rekao je Stano.
No, visoki predstavnik ga je preduhitrio pa je tokom press konferencije na kojoj je saopštio odluku rekao da je institucija OHR-a i visokog predstavnika trajna kategorija koja neće i ne treba biti sve dok Bosna i Hercegovina je pristupi u EU.
Stavovi EU o korištenju bonskih ovlaštenja su poznati i od ranije, a više diplomatskih izvora Buke potvrdilo je da je nekoliko EU diplomata i ministara zemalja članica EU tražilo od visokog predstavnika da se “suzdrži od korištenja bonskih ovlasti”, ali očito da ih on nije poslušao i da radije sluša britanske i američke savjete.
Posljedica nametanja nove odluke i izmjene Izbornog zakona je i sutrašnja posebna sjednica NSRS na kojoj će biti govora o „reperkusijama“ na Republiku Srpsku. Entitetske vlasti najavljuju donošenje Izbornog zakona Republike Srpske, a najavili su i obustavu EU puta. I to je baš ono što ne treba nasmijanim EU diplomatama.
Briselu je „prisjelo“ radovanje nakon odluke o početku pregovora, a EU i Milorad Dodik nakon dugo vremena su na istoj strani. No, osim Njemačke još jedna je država članica EU raspoložena za korištenje bonskih ovlasti, a to je Holandija koja je do posljednjeg trenutka bila protiv zelenog svjetla za BiH.
Zanimljiva je i politika EU prema BiH koja se hvali uspjehom domaćih vlasti, reformama i protivi upotrebi bonskih ovlasti, a istovremeno usvaja novi dvogodišnji okvir sankcija.
Visoki predstavnik do sada se pokazao kao najdoslijedniji diplomata, ali sa vrlo jasnim uslovima – prvo političarima da rok da oni urade posao za koji su dobro plaćeni, a kada oni ne urade ništa, uradi on.
buka
