Kakanj dobio najmlađeg doktora nauka: Ermin Mašić doktorirao na PMF-u u Sarajevu
Kakanj dobio najmlađeg doktora nauka: Ermin Mašić doktorirao na PMF-u u Sarajevu
Kakanj je prošle sedmice dobio još jednog doktora nauka. Ermin Mašić je sa nepune 33 godine postao najmlađi doktor nauka na području naše općine, ali i jedan od najmlađih u BiH.
U srijedu, 31. januara 2018. godine na Prirodno – matematičkom fakultetu u Sarajevu Mašić je odbranio doktorsku disertaciju na temu “Modeli restauracije kopovskih jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine” i tako stekao zvanje “doktor bioloških nauka u oblasti ekologije”.
Ermin Mašić je rođen 11. jula 1985. godine u Kaknju. Osnovnu i srednju školu završio je također u Kaknju. Studij biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upisao je akademske 2004/2005 godine. Diplomirao je 28. januara 2009. godine, a drugi ciklus studija na Odsjeku za biologiju, smjer Ekologija, na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu upisao je akademske 2009/2010 godine.
Magistarski rad odbranio je 2012. godine, čime je stekao zvanje Magistra ekologije. Doktorski studij upisao je akademske 2012/2013. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu – smjer Ekologija, te isti apsolvirao akademske 2017/2018. godine.
Ermin Mašić je od 15. jula 2010. godine i zaposlen je kao viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Mašić je autor ili koautor 7 originalnih naučnih radova, 15 kongresnih priopćenja, učestvovao je u 14 domaćih i internacionalnih naučnih skupova, a koautor je jednog univerzitetskog udžbenika i jedne monografije.
“Postoji vrlo malo podataka o hidrološkim i biološkim karakteristikama kopovskih jezera na području Federacije BiH. U tom pogledu prikupljeni su osnovni podaci, a koji su uključili topografske i hidrološke karakteristike kopovskih jezera. Za potrebe ovog rada vršena su istraživanja na 18 kopovskih jezera, a koja se nalaze u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu. Neka od istraživanih kopovskih jezera su prepoznata od strane lokalne zajednice, općinskih struktura i od nevladinih organizacija, te se danas aktivno koriste.”, kazao je najmlađi doktor nauka na početku razgovora za Kaportal.ba.
“Terenska istraživanja koja sam radio su počela 21.7.2013. godine, a trajala su do 14.9.2014. godine. U navedenom periodu prikupljeno je 44 uzorka vode, od toga 36 za analizu osnovnih fizičko-hemijskih parametara i 18 za analizu teških metala. Prikupljeno je ukupno 199 uzoraka fitobentosa i pripremljena su 123 fitocenološka snimka te je provedenim istraživanjem je utvrđeno da kopovska jezera na području FBiH imaju odličan biološki i ekološki potencijal.”, kaže Mašić.
Kakanj ima dva kopovska jezera – Vrtlište i Bistrik. Kako kaže Mašić, za razliku od jezera ovog tipa koja nemaju vegetaciju, kakanjska imaju odličan biološki i ekološki potencijal.
“Provedenim istraživanjem je utvrđeno da bi se kroz restauracijske procese otvorila i mogućnost za povećanje ekonomske dobiti, prvenstveno kroz razvoj privrednih aktivnosti zasnovanih na ekološkim osnovama. Izborom odgovarajućih tehnika restauracije značajno bi se proširila upotrebna vrijednost kopovskih jezera, a koje se prije svega odnose na razvoj ekoloških funkcija”, kaže Mašić i dodaje da sama ekološka restauracija kopovskih jezera ima za cilj uključivanje ovih vodenih tijela u Strateške dokumente na nivou općine ili kantona, uspostavu neke od kategorija zaštite, ali i njihovim budućim upravljanjem.
Danas, kada mladi odlaze iz BiH, Mašić je odlučio da ostane i nastavi svoj profesionalni razvoj:
“Uloženo je mnogo rada i truda. Ja sam odlučio da ostanem u BiH. Mladima bih preporučio da budu ustrajni i slijede svoje snove, a tako dolaze i rezultati.”, kazao je Mašić na kraju razgovora.
http://kaportal.ba
