Koliko gubi BiH zbog negativnog stava političara!?
Inicijativu Otvoreni Balkan, ranije nazivanu i Mini Shengen, krajem 2019. godine, pokrenuli su premijeri Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije u namjeri da olakšaju poslovanje privrede i putovanje građanima ove tri države.
Ideja je inicijalno ponuđena i ostalim državama zapadnog Balkana – među kojima i Bosni I Hercegovini, ali je naša zemlja još uvijek daleko od tog procesa, tako da teško da ćemo imati naše predstavnike na novom skupu zakazanom za kraj decembra u Tirani.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je mišljenja da je u pogledu ove inicijative u našoj zemlji trenutno dat veći primat političkim razlozima umjesto ekonomskim. Po njemu, ako bi se gledali samo ekonomski razlozi, struka bi apsolutno trebalo da podrži inicijativu Otvoreni Balkan: To je jedan projekat iza koga stoje SAD i Njemačka i one su jako puno uložile u jednu takvu ideju. Naravno, postoje određene bojazni, da se to može gledati na jedan drugi način, takav jedan pristup BiH, ali sa kojim god sam privrednikom razgovarao, a koji izvozi na ova područja, kaže da bi pristup BiH Otvorenom Balkanu donio nemjerljive koristi, velike uštede, ali i realizaciju već dogovorenih poslova koji stoje, jer ne mogu brzo, jednostavno, zbog raznih barijera, pristupiti mnogim zemljama”, jasan je Hadžić. Ujedno podsjeća da od svih investicija koje su u posljednjih 6-7 godina došle u region na svakih 100 eura, 8 eura je došlo u BiH, a 55 u Srbiju. Na pitanje zašto i tih 55 eura nije došlo u BiH, odgovor je jasan – niko ne želi ekonomsku i političku nesigurnost, što se već godinama povezuje sa BiH.
Stoga bi, zaključuje Hadžić, sa ekonomskog aspekta, pristup Otvorenom Balkanu bio jako koristan, pogotovo što bi tada cijeli jedan region mogao pružiti poruku stabilnosti, saradnje i jedne pozitivne energije prema investitorima: “Svako ko želi da ulaže u Srbiju ulagaće tada i u BiH, jer su članice jedne takve organizacije, jer su u njoj politički problemi gurnuti u stranu, a više se bavimo ekonomijom. Svi smo mi ovdje mali, sve zemlje, nemamo neki poseban kapacitet, niti bilo šta individualno možemo uraditi. Na ovaj način bi svi zajedno mogli puno brže napredovati, puno više investicija može doći u region i Bosna I Hercegovina od toga može imati, po meni, velike koristi”, jasan je Hadžić.
Politički i ekonomski analitičar Draško Aćimović, koji je krajem novembra u Beogradu prisustvovao zadnjem summit ove inicijative, podsjeća da su tada poslate jasne i nedvosmislene poruke od strane Gabriela Eskobara, zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD, da je ovo odlična inicijativa, ali da joj se trebaju priključiti i Crna Gora, Kosovo i BiH. Jasno je, kaže, tom prilikom stavljeno do znanja od strane premijera Edija Rame i Ane Brnabić, kao i vice premijera Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Nikole Dimitrova da će oni učiniti sve da se sva planirana sredstva za međugranične projekte od strane EU iskoriste i da još jednom pozivaju i druge zemlje da se pridruže, ali da više neće nikoga moliti. Takođe je, ističe, jasno stavljeno do znanja da su svi na EU putu i da je Otvoreni Balkan još jedan instrument na tom putu.
“Nažalost, vlast u BiH nema sluha za ovu inicijativu iako je bilo naloženo još prije više od godinu dana predsjedavajućem Savjeta ministara, Zoranu Tegeltiji da predstavi Predsjedništvu BiH analizu i prijedlog saradnje, ali to nikada nije učinjeno, što je više nego žalosno, kao i činjenica da predstavnici vlasti iz Republike Srpske nisu uradili ništa da se prati Srbija u tom programu”, ističe Aćimović i dodaje da je BiH jedina zemlja u regionu koja nema ni kandidatski status sa EU, a to je, ocjenjuje, tragično, jer je cijela BIH ostala uskraćena za ogromne novce: “Samim tim, sve što je komesar Varholi prenio vlastima u BiH, a tiče se toga da će ostati uskraćeni za velike investicije koje se daju za međuregionalnu saradnju su očekivana jer ako imate sa jedne strane Hrvatsku koja je u EU i sa njom ne možete koristiti ta sredstva, a sa druge Srbiju sa kojom ne želite da iskoristite ta sredstva, jasno je da će BiH potonuti u još dublji ponor beznađa, ako uopšte dublji postoji”.
Buka
