Ilegalni vrtić u Brčkom, koji je prema informacijama nadležnih službi radio od 2018. godine, krajem februara došao je u fokus javnosti nakon što je Tužilaštvo Brčko distrikta u akciji popraćenoj medijskim spektaklom oduzelo 31 dijete romske nacionalnosti. Sedam mjeseci kasnije pojedina djeca su vraćena svojim roditeljima, a kompletan slučaj „kuće strave“ ogolio je nesposobnost institucija Bosne i Hercegovine, ali i svu pravnu represiju prema djeci i roditeljima romske nacionalnosti.
Piše: Rijad Cerić, tačno.net
Krajem februara ove godine Tužilaštvo Brčko distrikta zajedno sa Centrom za socijalni rad izuzelo je 31 dijete romske nacionalnosti iz ilegalnog vrtića. Medijski spektakl orkestriran uz koordinaciju Tužilaštva Brčko distrikta i drugih nadležnih službi u konačnici je rezultirao vraćanjem dijela djece. U takvom ambijentu roditelji romske djece sedam mjesecei nisu imali informacije gdje su im djeca niti kada će im djeca biti vraćena.
Sve je počelo 24. februara kada je dvanaestogodišnja djevojčica pokucala na vrata porodične kuće koja se nalazila u neposrednoj blizini kuće koja je označena kao „kuća strave“. Sljedećeg dana policija ulazi u ovaj smještaj i u njoj pronalazi 31 dijete, nakon čega dolazi do pritvaranja vlasnice kuće i njenog sina. Djeca koja su pronađena u ovoj kući bila su izuzeta, a kontakt s roditeljima im je bio onemogućen bez, kako tvrde, jasnog obrazloženja.
„Kada je policija ušla u tu kuću, moja kćerka je nazvala svoju majku i rekla joj je da ih policija odvodi negdje i da ne znaju gdje. Od tad nestaje sav kontakt sa mojom djecom. Do prije dva mjeseca nismo imali kontakt sa djecom i nismo znali gdje su. Znamo da su ih ošišali i nemamo nikakav papir da su djeca oduzeta, nemamo ništa“, govori Gino Hamidović, jedan od roditelja izuzete djece.
Kako nam tvrdi Hamidović, komunikacija s njegovih petero djece svela se na pola sata sedmično.
„Kada pričamo sa svojom djecom, ne smijemo pričati na romskom jeziku i ne smijemo ih pitati ništa u vezi s njihovom lokacijom. Samo smo ih smjeli pitati šta im treba i jesu li dobro. To nam je jedina komunikacija, sedmično po pola sata“, ističe Hamidović.
Foto: Gino Hamidović / Tačno.net
Gino Hamidović u ilegalnom vrtiću smjestio je svojih petero djece. Nakon izuzimanja djece, kako nam tvrdi, osim povremenog kontakta preko videopoziva, svaki drugi kontakt mu je bio onemogućen. Hamidoviću, kao i njegovom advokatu, do dana današnjeg nije uručena pisana odluka Suda o izuzimanju djece, što oni navode kao jedan od glavnih problema cijelog slučaja. Hamidovićev advokat objašnjava nam kako je daljnji odnos nadležnih institucija s njim i Hamidovićem ostao na nivou verbalne a ne pisane komunikacije.
„Svi roditelji čiji sam ja advokat donijeli su rodne listove za djecu, ali je Tužilaštvo i Pododjeljenje za socijalnu zaštitu zauzelo stav da oni nemaju dokaze o roditeljstvu jer se koriste jednim imenima, a zvanično su upisana pod drugim imenima. Mi ovdje imamo zvanične dokumente za koje su institucije utvrdile da nisu mjerodavni, kao da ih država nije pravila“, objašnjava nam advokat Gine Hamidovića.
Foto: Tužilaštvo Brčko distrikta / realno.ba
Također, kako bi se utvrdila biološka veza između roditelja i djece, urađena je DNK analiza. Po riječima advokata ovdje se javlja još jedan propust institucija.
„Nakon što je urađena DNK analiza, Pododjeljenje za socijalnu zaštitu Brčko distrikta odlučilo je da još uvijek ne vrati djecu roditeljima uz obrazloženje da oni trebaju vršiti pritisak na Tužilaštvo. Pododjeljenje za socijalnu zaštitu nikada nije dostavilo nikakvo rješenje ni meni kao advokatu ni roditeljima, niti ih je ikada obavijestilo o rezultatima DNK analize. S druge starne, Tužilaštvo i Sud tvrde da nikada nisu donijeli nikakvo rješenje vezano za djecu. Ako ne postoji pisano odobrenje Suda, postavlja se pitanje ko je onda izuzeo djecu i po kom osnovu i do kada ih planiraju držati“, ističe advokat Gine Hamidovića.
Advokatski tim Gine Hamidovića uputio je apelaciju na ovaj predmet. U apelaciji između ostalog stoji i to da roditelji informacije o slučaju nisu dobijali kroz komunikaciju sa institucijama uprkos njihovim višestrukim pokušajima. Sve pojedinosti o ovom slučaju roditelji su dobijali isključivo iz medija, što im je, kako navode, rečeno i od institucija uključenih u ovaj proces.
Šta zna Tužilaštvo šta je zakon
Kako bismo saznali po kojoj osnovi su djeca izuzeta, kontaktirali smo Pododjeljenje za socijalnu zaštitu Brčko distrikta, gdje nam je rečeno da je ovo pitanje u nadležnosti Tužilaštva Brčko distrikta.
U odgovoru koji smo dobili stoji da Tužilaštvo Brčko distrikta nije nadležno za povjeru i staranje o izuzetoj djeci, već je to obaveza Pododjeljenja za socijalnu zaštitu. Nataša Stevanović, direktorica Pododjeljena za socijalnu zaštitu, u pisanom odgovoru na naš upit nije ponudila nijedan odgovor na jasno definisana pitanja.
Foto: Pododjeljenje za socijalnu zaštitu Brčko / radiobrčko.ba
Portal Tačno.net obratio se i instituciji Ombdusmena za ljudska prava BiH. Iz ove institucije su preporučili Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH da pruže pomoć i podršku za sigurno zbrinjavanje djece. Pored toga, navedena je i preporuka Vladi Brčko distrikta BiH u poduzimanju neophodnih aktivnosti za suprostavljanje trgovini ljudima u BiH. Također su naveli i da prate aktivnosti nadležnih tijela u ovom konkretnom slučaju.
Romska djeca i pravna država
Naš upit na adresu Pododjeljenja za socijalnu zaštitu Brčko distrikta poslali smo 11. septembra, a odgovor smo dobili 22. septembra. Četiri dana nakon što smo primili odgovor od Nataše Stevanović, advokat Gine Hamidovića informisao nas je o vraćanju djece pod njegovo starateljstvo.
U dokumentu koji je Hamidović dobio prilikom primopredaje djece navedeno je samo da je primopredaja izvršena, ali ne i razlog zašto se Hamidoviću sada vraćaju djeca nazad. Kraće rečeno, Hamidović nije dobio dokument u kojem bi se obrazložilo zašto su mu djeca oduzeta niti dokument zašto su mu djeca vraćena.
Foto: Dokument o primopredaji djece
U trenutku pisanja ovog teksta bitno je navesti činjenicu da su pojednim roditeljima djeca vraćena nakon što je Tužilaštvo Brčko distrikta obustavilo istrage koje su vođene.
Bitno je navesti i činjenicu da su i drugi roditelj(i) (ne svi) izuzete djece na kraju ipak dobili djecu nazad nakon svih ovih mjeseci u kojima nisu imali skoro pa nikakav kontakt s njima. U dokumentu ispod kao razlog za ovakav rasplet događaja iznose obustavu istrage iako nisu obrazložili zašto je istraga u prvom redu i obustavljena.
Foto: Dokument o obustavi istrage nakon čega su djeca vraćena roditelju
Koliko ilegalnih vrtića postoji u Brčko distriktu?
Šef policije Brčko distrikta Goran Pisić je na pres-konferenciji za medije održanoj prije pet mjeseci istakao da je policija znala za postojanje ove kuće još 2018. godine. Također je istakao da je tada ova informacija bila proslijeđena nadležnim te da nije upoznat s razlozima zašto oni nisu poduzeli ništa po ovom pitanju.
Foto: Goran Pisić / FTV
Prošlo je više od mjesec dana kako smo poslali upit na e-mail Šefa Inspektorata Brčko distrikta Adnana Drapića, ali još uvijek nismo dobili nikakav odgovor. Zanimalo nas je da li je Inspektorat Brčko distrikta ikada napravio listu ilegalnih vrtića na teritoriji distrikta i zašto je izostala reakcija ove institucije iako je to bila općepoznata činjenica da se od 2018. u ovoj kući nalazi ilegalni vrtić.
Nakon što smo shvatili da uzalud čekamo odgovor Inspektorata, pozvali smo Drapića na njegov privatni telefon, te nam je rekao da će nam se javiti za otprilike sat vremena i pitao nas za povod našeg poziva. Nakon tog razgovora više puta smo pokušavali stupiti u kontakt s Drapićem, ali bezuspješno svaki put.
Medijski spektakl za nova imenovanja
Iako njegovo imenovanje nije bilo u skladu sa zakonom, Goran Pisić je 2020. imenovan za novi petododišnji mandat šefa policije Brčko distrikta, da bi tek nakon četiri godine bio smijenjen sa ove funkcije odlukom Apelacionog suda. Iako su ovlasti supervizora na teritoriji Brčko distrikta suspendovane još 2012. godine, glavni zamjenik i supervizor visokog predstavika Louis J. Crishock poništio je odluku Apelacionog suda i pored toga što su ovlasti supervizora na teritoriji Brčko distrikta suspendovane još davne 2012. godine.
Foto: Radmilo Ivanović / Slobodna Bosna arhiva
Da bi apsurd bio veći, Skupština Brčko distrikta je ove godine podržala izmjene Zakona o policiji koje su Pisiću omogućile obavljanje trećeg uzastopnog mandata šefa policije, te je Pisić na ovaj način i dalje ostao na ovoj poziciji.
S druge strane, Brčko distrikt trenutno nema upražnjenu poziciju glavnog tužioca, nego samo poziciju vršioca dužnosti glavnog tužioca koju trenutno obavlja Radmilo Ivanović.
Na kraju, imaju li ugrožene kategorije našeg društva ikakvog razloga da vjeruju u pravnu državu? Sve što je prema njima do danas pokazala jest nekompetentnost u obavljanju najobičnijih procedura, što se vidi u institucionalnom iživljavanju nad djecom i roditeljima. Zašto bi bilo kome trebalo biti prihvatljivo izuzeti djecu bez formalnog objašnjenja?
U ovom slučaju ono što ostaje od kusura pravne države je birokratska bahatost na koju je lako okretati glavu u stranu jer je riječ o tuđoj djeci. I ovdje nije riječ samo o greški i propustima već o sistemskoj brutalnosti na osnovu koje Hamidović ima, ne samo pravnu, već i moralnu osnovu za zahtjevanjem odgovornosti onih koji su ga odvojili od djece cijeli ovaj period.
tačno.net
