Jovan Divjak – Heroj u ratu, i u miru
Jovan Divjak (rođen 11. mart 1937)
Heroji odbrane Bosne i Hercegovine, ratni komandanti Armije Republike BiH i pisac.
Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti iz Bosne i Hercegovine.
Dobitnik je nagrade “Graditelj mira” u Parlamentu Katalonije koju mu je dodijelila Skupština Katalonskog međunarodnog instituta za mir.
Rođen je u Beogradu, s obzirom da mu je otac porijeklom iz Bosanske krajine (Bosanske Krupe) gdje je radio kao učitelj, Divjak se nacionalno izjašnjava kao Bosanac, što je u više navrata isticao u intervjuima za domaće i inostrane medije.
Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za komandanta bataljona, Komandno-štabnu akademiju i Ratnu školu. Kasnije je završio Štabnu školu francuske vojske. Predavao je u Vojnoj školi u Sarajevu. Rat ga je zatekao na dužnosti oficira u štabu TO BiH. Postao je brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog štaba Armije Republike Bosne i Hercegovine. Prvi je nosilac najvišeg francuskog ordena, Legije časti iz Bosne i Hercegovine.
Vidjevši da JNA naoružava srpske paravojne formacije i civile, odlučio je da oružje iz Kiseljaka preda Teritorijalnoj odbrani BiH, kako ga JNA ne bi zloupotrijebila. Vojni sud JNA ga je 1991. osudio na 9 mjeseci zatvora zbog izdavanja oružja TO BiH. Kaznu je izbjegao napustivši JNA, nakon čega se pridružio Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
U Parizu je na francuskom jeziku objavljena knjiga njegovih razgovora pod naslovom “Sarajevo mon amour” (Sarajevo moja ljubavi). Divjak je bio jedan od osumnjičenih od strane MUP-a Republike Srpske za napad 3. maja na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici.
Osnovao je i ugradio sebe u fondaciju “Obrazovanje gradi BiH”. Kao izvršni direktor Udruženja, primio je nagradu “Graditelj mira” u Parlamentu Katalonije koju mu je dodijelila Skupština Katalonskog međunarodnog instituta za mir. Tom prilikom je izjavio:
“Budućnost BiH je u rukama mladih ljudi. Osnovali smo udruženje kako bi pomogli djeci žrtvama rata. Do sada smo stipendirali preko 5,000 djece i podijelili preko 50,000 stipendija.”
Hapšenje
Uhapšen je na osnovu Interpolove potjernice i optužnice o počinjenim ratnim zločinima, koju je raspisala Srbija, 3. marta 2011. godine u 20.00 sati na bečkom aerodromu na putovanju iz Sarajeva za Italiju. Vijest je potvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova Austrije od strane glasnogovornika suda Rudolfa Gollia. Sud u Korneuburgu je podnio zahtjev za hapšenjem. Vjerovatno se radi o incidentu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, zbog kojeg je uhapšen bivši bosanskohercegovački političar Ejup Ganić u Londonu 2010. godine. Nakon demonstracija pred austrijskom ambasadom u Sarajevu, austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger 7. marta 2011. izjavljuje da je izručenje Jovana Divjaka Srbiji po optužnici malo vjerovatno. Istoga dana Divjaka su u zatvoru posjetili bosanskohercegovački političari Željko Komšić i Sven Alkalaj. Komšića bi 8. marta trebao primiti u službenu posjetu austrijski predsjednik Heinz Fischer. Demonstracije u organizaciji Društva za ugrožene narode (Gesellschaft für bedrohte Völker) (GfbV), održane su i u Beču i na njima je učestvovalo oko 200 ljudi.
29. jula 2011. austrijski sud odbija zahtjev Srbije za izručenje i oslobađa Jovana Divjaka
magazinplus.eu / veterani.ba / wikipedia
