Član Bundestaga za Vijesti.ba
Poslanik Socijaldemokratske partije u njemačkom Parlamentu Josip Juratović dio je međunarodne posmatračke grupe na opštim izborima u BiH. Juratović u intervjuu za Vijesti.ba govori o značaju poštenih i fer izbora, manjkavostima u ovom procesu, ali i biračkom kapitalu.
Razgovarali smo i o miješanju zvaničnika Hrvatske i Srbije u izbore u BiH, ali i rezultatima vlasti u proteklom mandatu. Uoči 7. oktobra, Juratović je uputio izuzetno važnu poruku građanima BiH.
Razgovarala: Nevena Ćosić
– U izborima u BiH učestvujete kao međunarodni posmatrač. Kakva je Vaša uloga konkretno?
JURATOVIĆ: Ovdje smo u ulozi posmatrača. Posmatramo izbore, njihov tok, te da li se procedure korektno odvijaju. Takođe, pratimo da li su ljudi pri glasanju zaista slobodni i da li su pod nekim pritiscima. Glas na izborima je jedini kapital koji birač ima, jer jednom u četiri godine odlučuje o tome ko će o njemu odlučivati u naredne četiri godine. Posmatramo da li birač zaista slobodno, neopterećeno i bez ikakvih pritisaka može obaviti svoju biračku dužnost. U demokratkom sistemu je čast i pitanje dostojanstva to da čovjek može slobodno dati svoj glas i povjerenje onome ko će o njemu odlučivati.
– Da li ste upoznati sa svim što se do sada dešavalo u izbornoj kampanji, a što može uticati negativno na slobodnu biračku volju građana BiH? Stručnjaci kažu da je kampanja nezakonito počela prije vremena. Takođe, CIK BiH pratile su brojne afere poput navodnog pokušaja nametanja neustavnih i diskriminatorskih modela popune Doma naroda Parlamenta FBiH, zatim uočene su neregularnosti kod glasanja putem pošte, krađa identiteta, kupovina birača, zamjena mjesta u biračkim odborima među političkim strankama i slično.
JURATOVIĆ: Logično da mi je to poznato, jer čitam novine. Ne samo ja, nego i moje koleginice i kolege koje su uz mene. Jasno smo informisani o situaciji u BiH u vezi sa predizbornim procedurama. Međutim, moram reći da mi nemamo nikakvog uticaja u tom smislu da možemo bilo šta učiniti i spriječiti manjkavosti i nepravilnosti.
Na kraju krajeva, to zavisi od društva u kojem se sve to odvija, te od toga koliko je ono kritično i koliko to sebi dozvoljava. Zato je važno da, pored sveg tog iskustva, svaki građanin razmisli dostojanstveno o tome koja je njegova uloga i koliko mu je vrijedan njegov glas. Maloprije sam kazao da građanin ima mogućnost jednom u toku četiri godine odlučiti ko će i na koji način o njemu odlučivati.
Mi smo posmatrači, koji nakon izbora daju izvještaj. Taj izvještaj biće mjerilo toka budućnosti BiH u vezi sa pretpristupnim i pristupnim procesima u EU. U svakom slučaju, EU u svojim redovima ne želi imati društvo koje je korumpirano i u kojem vlada strah, te društvo u kojem institucije ne funkcionišu. Prije nego što počnemo sa otvaranjem poglavlja, bitno nam je da li je to društvo uopšte sposobno ispuniti te uslove. Jedan od indikatora je na koji način se provode izbori, kako funkcioniše društvo, koliko je ono slobodno i suvereno, te koliko je svaki pojedinac slobodan i nezavisan u svojoj odluci. To je indikator za dalji razvoj prema ujedinjenju u EU.
– U BiH takođe prisutna je svojevrsna atmosfera neizvjesnosti kako će se formirati vlast nakon izbora, budući da Izborni zakon nije izmijenjen. Predsjednik HDZ-BiH Dragan Čović kaže da ukoliko umjesto njega u Predsjedništvo BiH bude izabran Željko Komšić, za kojeg tvrdi da nije legitiman predstavnik Hrvata u BiH, uopšte neće biti moguće formirati vlast. Kakav je Vaš stav i kako gledate na ovakve Čovićeve stavove?
JURATOVIĆ: Narod odlučuje i toga narod mora biti svjestan. Ne smije se dati manipulisati, odnosno ucjenjivati sa te strane. To nije manipulacija, to je ucjena. Nedopustivo je da se neko bavi ucjenom, bez obzira na to da li se radilo o Čoviću, Dodiku ili Izetbegovcu ili drugim liderima u regiji.
Bilo bi mi puno draže kada bi takozvane nacionalne vođe rekle šta nude građanima BiH, kakvu im budućnost nude kada su u pitanju sigurnost, socijalna sigurnost, ekonomski razvoj, zdravstvena zaštita, penzioni sistem, stanje mladih.
Nadam se da će građani BiH prepoznati one koji im stvarno nude rješenja za budućnost, kako cijele generacije mladih ne bi morale napuštati zemlju zbog siromaštva i neimaštine.
– Tokom predizborne kampanje aktualizovala se prilično oštra diksusija o građanskoj državi sa jedne strane i principu konstitutivnosti sa druge strane, odnosno politička borba na nivou ta dva koncepta, posebno među kandidatima za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Jedni se zalažu za građansku BiH, a drugi poručuju da BiH nikada neće biti građanska. Obje strane tvrde da su ti suprostavljeni principi u skladu sa evropskim vrijednostima. Kako Vi gledate na to?
JURATOVIĆ: To nije suprotnost. Prema Ustavu, BiH je država tri konstitutivna naroda i ostalih. Svi su građani BiH. Mislim da se konstitutivnost precjenjuje kada je u pitanju budućnost građana BiH. I Srbe i Hrvate i Bošnjake i ostale, dakle svakog pojedinca u BiH interesuje kakav će biti njegov lični život u budućnosti.
Konstitutivnost se zloupotrebljava u svrhu kolektivizma. To smo imali još u socijalizmu, dakle kolektivna sloga, odgovornost, zaštita. U kolektivnosti se gubi osnovno ljudsko pravo – pravo pojedinca, te se sve podređuje kolektivu. Vidjeli smo kuda to vodi i u nacionalizmu i u komunizmu.
Konstitutivnost nije upitna i nije problem, jer to stoji u Ustavu BiH. Pitanje je koliko su osnovna ljudska prava zaštićena. Osnovna ljudska prava su temelj demokratskog sistema. Demokratičnost jednog društva se ne mjeri po pitanju većine, nego po pravu pojedinca u toj većini. Dakle, da svaki pojedinac kao građanin, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju pripadnost, ima jednaka prava.
To se u kolektivizmu onemogućava, jer se tu gubi pravo pojedinca. On se podređuje kolektivnim intersima, a zna se ko su gazde nad kolektivnim interesima. Tako se osigurava vlast gazdama i među Hrvatima i među Bošnjacima i među Srbima.
Pitanje entiteta i konstitutivnosti ne bih stavio u prvi red, jer smatram da bi mjerilo i parametar za politiku u BiH trebalo da bude kako živi svaki pojedinac u društvu, bez obzira na to da li se radi o pojedincu Hrvatu, Bošnjaku, Srbinu, Romu…
– Kako tumačite činjenicu da je hrvatski premijer Andrej Planković boravio sinoć u Mostaru i tom prilikom dao nedvosmislenu podršku Čoviću i HDZ-u BiH na predstojećim izborima? Može li se, prema Vašem mišljenju, ovaj čin protumačiti kao miješanje zvaničnog Zagreba u izbore u BiH?
JURATOVIĆ: Prije svega, Hrvatska i Srbija su potpisnice Dejtonskog sporazuma i na neki način su odgovorne za budućnost BiH. Međutim, mislim da nije dobro da se premijer susjedne države miješa u izbornu kampanju u državu, koju je država čiji je premijer deklarisa kao suverenu državu, kao dobrog susjeda.
Mislim da za tim nije bilo potrebe. Normalno je da se u kampanji sestrinske stranke zovu u pomoć. Trebalo je da dođe neko od funkcionera HDZ-a Hrvatske. To bi bilo manje problematično.
Isto važi za Srbiju, ali i za Tursku. Ne smijemo zaboraviti da je Erdogan prije nekoliko mjeseci bio pozvan u BiH kao vladar BiH. Ni to nije korektno. Ne radi se samo o izbornim kampanjama, nego je riječ o ukusu i poštovanju suvereniteta jedne države.
Smatram da ukoliko i Vučić i Plenković, ali i ostali, žele stabilnost BiH i dobrosusjedske odnose, onda nije mjerilo kako će Vučić podržati Srbe u BiH ili Plenković Hrvate u BiH. Prema mom mišljenju, glavno mjerilo bi bilo kako se i jedan i drugi odnose prema umjerenim Bošnjacima, te kako će pridobiti povjerenje Bošnjaka. To bi bio odlučujući faktor dobrosusjedskih odnosa, a posebno uloge koju su Srbija i Hrvatska preuzele kroz Dejtonski sporazum, odnosno da će se obje države brinuti o miru i stabilnosti u BiH.
Zdrav razum govori da Srbija i Hrvatska treba da pridobiju povjerenje Bošnjaka i što jače da eliminušu nacionaliste među Bošnjacima, koje uglavnom kroz ovakve poteze i Vučić i Plenković legitimišu i podržavaju nacionalizam među Bošnjacima.
– Kako gledate na Vučićev prema izborima u BiH? On je nedavno kazao kako će nakon 7. oktobra iznijeti dokaze miješanju stranih faktora u izbore u BiH. Takođe, Dodik je najavljivao je da će Vučić danas doći u Istočno Sarajevo, što je dio javnosti protumačio kao miješanje Srbije i Vučića u izbore u RS , odnosno podršku Dodiku. Ipak, odustao je od posjete, nakon što ga je Dodik u jučerašnjem pismu zamolio.
JURATOVIĆ: Prije svega, jedno nije korektno. Naime, ako neko ima saznanje o nekorektnom miješanju bilo koje strane u izborni proces u BiH, onda neka to kaže. Neka to kaže prije izborne kampanja, a ne u siframa tajanstvenosti i nekih zavjera… Ne razumijem kako se neko može tako politički ponašati. Ako ima nepravilnosti i nekorektnosti, neka se danas kaže. Na kraju krajeva, i to je pitanje koje može uticati na odluke glasača i kako će se ponašati u budućnosti, ne samo Srbi u BiH, nego da li to može uticati na Hrvate, na Bošnjake i ostale.
Prema mom mišljenju, neodgovorno i neozbiljno ponašanje je praviti zavjere, tajanstvenost.. Takva politika je neozbiljna i to ne mogu prihvatiti kao nešto dobro.
Takođe, to je strategija kako se gradi nepovjerenje u jednoj državi, u kojoj je neophodno stvariti klimu povjerenja. To je osnova za sve dalje. Ne možete graditi budućnost ako postoj nepovjerenje. Prvi korak je stvoriti najmanju notu povjerenja, kako bi se mogao stvarati dijalog i nešto zajedničko.
Stoga, mogu reći da je ovo jako neukusno. Vučiću samo mogu reći da ukoliko ima neka saznanja, neka ih stavi na sto.
Na kraju krajeva, tvrdnja da se međunarodni faktor miješa i utiče na izbore u BiH povrjeđuje i mene, jer sam i ja iz vana. Želim znati ko je taj koji se iz vana miješa, da bi se mogao, ako treba, i sa njim konfrontirati, kao što to činim i sa politikom ovdje, barem u mojoj funkciji – kao predsjednik parlamentarne grupe njemačkog Parlamenta za jugoistočnu Evropu. Želim znati da li je to kancelarka Mekel, da li je to ministar koji je član moje stranke… Na ovakav način, on me stavlja u poziciju gdje stojim pred građanima koji mi mogu reći da sam sa Zapada, da manipulišem i slično. Stavlja me u situaciju u kojoj se nelagodno osjećam.
– Kako ocjenjujete četiri godine aktuelnog mandata u BiH, prevashodno kada je u pitanju realizacija uslova iz reformske agende, približavanje EU?
JURATOVIĆ: Ne bih htio sada pominjati detalje, jer ipak nisam ovdje odgovoran i ne mogu ocjenjivati koliko je neko imao mogućnosti ili ne, sa kojim problemima je bio suočen i slično. Ne bi bilo fer.
Neko ko želi u Evropu, jako dobro zna da Evropa funkcioniše na temeljima osnovnih ljudskih prava, a ranije smo govorili o građanskom pravu pojedinca. Takođe, Evropa funkcioniše na principu demokratskog sistema, gdje je parlament najviši organ, te na principima nezavisnog pravosuđa.
Manje-više, ništa se ne čini da se ispuni preduslov za ulazak u EU. To je indikator na osnovu kojeg vidim da se o demokratiji i demokratskom sistemu, funkcionalnosti institucija apsolutno ne razmišlja, nego da se i dalje stvara klima straha. Stvara se klima da svaki tabor ima svog ovčara i mora birati ovčara, jer ga je strah, ukoliko ne bira ovčara, da će se ovčar naljutiti i biće prepušten vukovima.
– Za kraj razgovora, šta biste poručili građanima BiH uoči 7. oktobra?
JURATOVIĆ: Prije svega, građanima mogu poručiti da treba da shvate da je birački glas jedini kapital koji imaju u politici. To je jedini ulog. Glasanje na izborima u demokratskom sistemu najveći je odraz pravde. Naime, tu je glas jednako vrijedan i bogatog i siromašnog, i Hrvata i Srbina i Bošnjaka i slično.
Takođe, građanima poručujem da se orijentišu prema programima stranaka i pojedinaca i tome ko im šta nudi, te da mjere po tome šta su im zadnji put ponudili i koliko su uradili, koliko su obećanja održali, a koliko ne, šta je bilo moguće realizovati, a šta ne.
Građani treba dobro da razmisle kome će dati glas u budućnosti i sa kojim ciljem. Ako neko želi boljitak u državi, onda prije svega mora pratiti šta mu programski nudi jedna stranka. Najbitnije je da se građani ne orijentišu prema gazdama i liderima u strankama, nego da budu svjesni da glas koji daju znači da daju povjerenje nekome ko će ga kasnije u parlamentu zastupati i ko će biti glavni faktor svega. Neka svaki građanin dobro pogleda ko je na izbornoj listi i kome može vjerovati da će stvarno biti njegov reprezent u parlamentu.
Molim građane da dostojanstveno i časno preuzmu ulogu da odlučuju, te da nezavisno, bez ikakvih pritisaka i ucjena daju svoj glas za svoju bolju budućnost.
(Vijesti.ba)
