Je li integracijski magnet Srbije i Hrvatske dovoljno jak da pokrene i BiH?

Želi li u Europsku uniju, Balkan mora pratiti europsku doktrinu regionalizma i makroregionalizma, a to  je uglavnom priča o prosperitetnim regijama. Zagreb i Beograd su pokazali da žele, a Sarajevo je u toj  priči “moment inercije” koji je teško pokrenuti, ali nije i nemoguće, navodi se u najnovijoj analizi koju je radilo udruženje Vanjskopolitička incijativa(VPI).

Na mapi toga europskog (makro) regionalizma, na kojoj je ovaj balkanski trougao strateški i suštinski dobro pozicioniran izdvajaju Dunavsku strategiju,  Jadransko-jonsku strategiju, Vijeće za regionalnu suradnju s njegovom Agendom 2020, te najnoviju inicijativu Europske komisije za poticaj  ekonomskom upravljanju, konkurentnosti i ekonomskom rastu na zapadnom Balkanu.

“One su rezultat odluke Europske komisije, dok je RCC dio šireg pakta kao nastavka Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu. No sve četiri, mada se isprepliću, imaju jasne sektorske ciljeve da zapadni Balkan ciljanim ubrizgavanjem financijskih injekcija i jeftinih kredita dugoročno podignu na odgovarajući europski nivo u oblasti zapošljavanja i socijalne zaštite, sigurnosti, okoliša, inovacija i obrazovanja te  infrastrukture.Ukoliko u tome uspiju, sasvim će sigurno pomoći posrnulim ekonomijama i proeuropskim vladama”, navode stručnjaci VPI-ja.

Dodaju da bi europski integracijski magnet Srbije i Hrvatske mogao postati dovoljno jak da pokrene i BiH, a ”onda bismo u narednih desetak godina mogli računati na značajan učinak sektorske sinergije u trouglu”.

Dodaje se da su katete i hipotenuza trougla koje čine BiH-Srbija-Hrvatska postavljene geografski tako da je svaki njegov dio u mogućnosti koristiti sektorske benefite od fondova EU-a. Nešto od toga je već počelo, vide se i rezultati u konkretnim sektorima, ali je još rano da ih se proglasi uspješnim.

Analizirajući prednosti hrvatskog članstva u EU-u ističu da se ono ogleda u realnoj mogućnosti da koristi europske strukturne i kohezijske fondove, što će zasigurno imati indirektni utjecaj na BiH i Srbiju.

Sve tri zemlje su u Western Balkans Investmnet Frameworku (WBIF) s ukupno 110 miliona eura odobrenih financijskih sredstava, od čega na projekte u Hrvatskoj  otpada 12,38 miliona eura. Nije nužno riječ o prekograničnim projektima, ali se njima unutar svake  od država sektorski diže razina.

Iz WBIF-a će se po principu granta s 20 miliona eura sufinancirati  poboljšanje JANAF-a (Jadranskog naftovoda) ili izrada regionalne studije za sistem grijanja na biomasu,navode iz VPI-ja.

Potom, Hrvatska kao članica ima mogućnost korištenja sredstava iz  EIP-a (EU Inovation and Enterpreneurship Program) za razvoj inovacija i poduzetništva vrijednog jednu milijardu eura, dok su Srbija i BiH pokrivene sa Western Balkans Enterprise Development and inovation  facility (WBEDIF) s portfoliom od 145 miliona eura.

”Ohrabrujuće je i to što su zemlje zapadnog Balkana  konačno prepoznale da barijere u oblasti obrazovanja i inovacija predstavljaju opasne mentalne barijere  koje postaju generacijski problem. Lisabonska agenda EU-a predviđa godišnje izdvajanje za inovacije i istraživanje od 3% GDP-a, a sve zemlje u našem trouglu daleko su ispod tog nivoa”, ističe se.

Zajednička strategija  za razvoj znanosti i inovacija na zapadnom Balkanu pokazuje kako zemlje na Balkanu podizanjem  ulaganja u istraživanje od tri procenta GDP-a mogu generirati kontinuirani rast GDP-a od šest posto,  jer su sva istraživanja pokazala da inovativne firme rastu i razvijaju se brže.

Ovo nije ništa drugo nego  pokušaj da se Balkan podigne na nivo ciljeva Strategije EU-a 2020. u kojoj znanost i inovacije zauzimaju značajno mjesto.

Sve tri zemlje imaju pristup veoma značajnom EU programu za poticaje konkurencije i inovativnosti u malim i srednjim poduzećima (COSME 2014–2020) koji na raspolaganju ima 2,5 milijardi eura za vrlo konkretne poticaje malim i srednjim poduzećima da dobiju jeftine kredite, da se  bolje plasiraju na stranim tržištima, ali i pomoć državama da uspostave zakonske okvire koji pogoduju  poduzetništvu.

Za smanjenje nezaposlenosti u regiji RCC predvidio čak 73% budžeta

Kada se govori o smanjenju nezaposlenosti navode da je Vijeće za regionalnu suradnju u svojoj strategiji do 2020. čak 73% budžeta predvidjelo za smanjenje nezaposlenosti u regiji. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 21%, u Srbiji 24,1%, dok je BiH 27,5 % po ILO-ovoj metodologiji.

“Moglo bi se reći da je prosječna stopa nezaposlenosti  u trouglu oko 23%. Sve tri države moraju ući u proces potpunog reformiranja radnog zakonodavstva i  opterećenja ličnih dohodaka. Hrvatska tu obavezu ima po principima EU Compact for Growth, dok će  pred BiH i Srbiju to biti postavljeno kao jedan od preduvjeta pristupanja u EU.Na kraju će rezultat biti  slično ili gotovo identično radno zakonodavstvo u zemljama trougla, što će svakako olakšati sinergiju  investicija i zapošljavanja. Bit  će to veliki izazov jer se od zemalja očekuje da se odreknu velikog dijela  socijalnih beneficija. Bosna i Hercegovina četiri posto svoga GDP-a troši na socijalna davanja, a novi  imperativ iz Bruxellesa traži da to bude dva posto”, navodi se u analizi.

Jedinstvo u krizi u socijalnoj sferi, koja u tri zemlje tek  slijedi, kažu, jer se može očekivati veliki broj otpuštanja i prekvalifikacija, također nameće potrebu zajedničkog odgovora, ali i zdrave ekonomske kompeticije. Europska unija je spremna pomoći, a prva dobra vijest je uspostavljanje Fonda za poticaj uspostavi malih i srednjih poduzeća (ENEF)28 na zapadnom Balkanu u koji će EU uložiti 60 miliona eura.

Što se tiče infrastrukture navode, da ćemo tek u sljedećim godinama najbolje osjetiti što znači dijeliti hiljadu kilometara granice sa EU. Prošle godine je Europski parlament odobrio 29,3 milijarde eura  namijenjenih za najvažnije transportne, energetske i telekomunikacijske konekcije u EU u periodu od  2014. do 2020. godine.

Najviše novca bit će potrošeno na sektor transporta (23,2 milijarde eura). BiH i Hrvatska zajedno su kandidirale Jadransko-jonsku autocestu, njen priključak Mostar  – Široki Brijeg – Grude, nekoliko mostova preko rijeke Save.

Jedan od prioriteta je poboljšanje putne infrastrukture na graničnim prijelazima iz EU-a, što će omogućiti reaktiviranje desetak projekata koji su  do sada bili na čekanju. Isto tako EBRD kroz WBIF financira s 3,5 miliona eura izradu studije izvodivosti  za Jadransko-jonski gasni koridor na trasi Albanija – Crna Gora – Hrvatska, a sa 400.000 eura financira  se izrada studije izvodivosti i okolišnog utjecaja za dio istog gasnog koridora koji će prolaziti kroz BiH (Zagvozd – Posušje – Travnik ili Mostar – Ploče).

ekapija.BA