Odlukom Saveznog suda iz 1990. utvrđeno je da je raspelo u suprotnosti sa religioznom neutralnošću javnih škola. (Foto: imago)
Piše: Valerie Zaslawski
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
O kojim školskim propisima se može diskutovati pod motom religioznih sloboda? Ovo pitanje se u Švajcarskoj ne pojavljuje prvi put.
Odbijanje dvojice muslimanskih mladića da se iz religioznih razloga rukuju sa svojom nastavnicom izazvao je velike diskusije ne samo u kantonu Baselland nego u čitavoj Švajcarskoj. I vrhovi politike pozabavili su se ovim slučajem. Članica Federalne vlade Simonetta Sommaruga je jasna: “Neprihvatljivo je da učenik ne pruži ruku svome učitelju.”
Od osnivanja Konfederacije 1848. Švajcarska je doduše sekularna zemlja. Međutim ophođenje sa religioznim pluralizmom, posebno u javnim školama, nije uvijek jednostavno. Nerijetko dolazi do konflikata čiji uzrok je u religiji.
Pružanje ruke je pritom samo najnoviji primjer u dugom nizu slučajeva u kojima često ali ne uvijek u žiži stoji islam. Ovdje je jedan pregled bez aspiracije da bude potpun.
Klasika – pokrivanje glave
U decembru je Savezni sud odlučio da škola u osnovi ne smije zabraniti nošenje marame. U srijedu je objavljeno pismeno obrazloženje presude; time je dat pregled dosadašnjih pravnih rješenja.
Integracija ide na kupanje
O tome da li muslimanski roditelji mogu zahtjevati da se njihova djeca oslobode nastave plivanja odlučio je Savezni sud 2008. drugačije nego još 1993. U novoj presudi je integracija postavljena iznad vjerskih sloboda.
Skijanje nije dozvoljeno
Učešće u skijaškim logorovanjima izaziva diskusiju ne samo kod muslimana. U januaru je jedna porodica, koja pripada mimocrkvenom evagelističkom pokretu, odbila da pošalje svoju djecu na razredno putovanje. Obrazloženje je da djeca ne smiju prenoćiti sa onima koji su druge vjere. Škola je kaznila roditelje sa 1 000 franaka po djetetu.
Raspelo
Više puta i na različitim mjestima u Švajcarskoj raspelo je izazivalo probleme. Presudom saveznog suda iz 1990. godine utvrđeno je da je raspelo u suprotnosti sa religioznom neutralnošću javnih škola.
Učenje kod mame
Ne izaziva puno sporova ali je kod nas sve češći “Homeschooling”: roditelji obučavaju djecu kod kuće. Pojedine porodice rade to iz religioznih razloga, neki su se posvađali sa nastavnicima na početku škole, neki opet žele prakticirati alternativne metode učenja. Zakonska rješenja su različita od kantona do kantona.
Subotnji mir
Isto tako diskusiju nije izazvao ni jevrejski subotnji mir. On, pord košer ishrane, spada u najvažnije oznake jevrejskog načina života: subotom se ne smije raditi i ne smije se paliti vatra. U školi jevrejska djeca ne moraju pisati niti polagati ispite.
