Izvoz – Posljednja nada za firme iz južne Evrope
Zbog krize je brojnim firmama na jugu Evrope osjetno pao promet. Firme u Grčkoj, Španiji, Italiji traže nova tržišta. Neke ih i pronalaze.
Od početka gospodarske krize ljevaonica bronce Agakos iz grčkog Soluna morala je izdržati dvostruki udarac: izdaci su porasli, a prihodi su dramatično opali, kaže Nikolaos Angelidis. “Troškovi su porasli: struja, porezi, sve. A naš promet je otprilike prepolovljen.”
Brončane dijelove tvrtke Agakos potrebni su prije svega proizvođačima strojeva i tvorničkih pogona. S obzirom da u Grčkoj nema puno takvih, Agakos polovicu svoga prometa obavlja s klijentima iz inozemstva. Ali, oni su sve oprezniji i pitaju se hoće li uopće poslovati s grčkom tvrtkom, napominje Angelidis. “Oni kažu: to je grčka tvrtka koja nam se obraća. Da poslujemo? Ili bolje ne? U ovoj krizi nitko ne zna što će se sutra dogoditi.”
Pitanje povjerenja
Sumnjičavost poslovnih partnera pozna i Matthias Hackerschmidt. Ovaj Nijemac radi na području prodaje i financija u grčkoj aluminijskoj ljevaonici Vioral. Mnogi klijenti iz elektroindustrije i automobilske industrije jednostavno se boje da bi prekidom isporuke jedne grčke tvrtke bio prekinut njihov proizvodni lanac, kaže on. “Ali,mi smo većinu uvjerili da nastave s nama surađivati i da nam vjeruju”, tvrdi Hackerschmidt. “Pokazali smo im naše brojke, naše bilance. Bili smo potpuno otvoreni. Vjerujem da je to razlog zašto smo se relativno brzo ponovo snašli na tržištu.”
Tako je ovom obiteljskom poduzeću s 45 namještenika uspjelo ograničiti pad prometa na manje od 20 posto. U krizi se kao velika prednost pokazalo to što Vioral svu svoju proizvodnju izvozi.
Promet prepolovljen
Tvrtke koje su potpuno ovisne od svoga domaćeg tržišta kriza pogađa puno jače. Španjolsko poduzeće Alju prije krize gotovo uopće nije izvozilo svoje strojeve za obradu površine metala, kaže menadžer za izvoz Jose Moya. “U najbolja vremena smo s 42 zaposlenika ostvarivali promet od šest do osam milijuna eura. Sad je promet pao na 3,5 milijuna u prošloj godini. Možemo, dakle, govoriti o padu prometa za 50 posto.”
Alju se zato sve više okreće potencijalnim kupcima izvan Španjolske. “Sad se krećemo po cijelom svijetu kako bismo pronašli nova tržišta i nove niše na tržištu te dobili nove klijente”, kaže Moya. I u tomu su donekle bili uspješni. U međuvremenu 15 posto ukupnog prometa otpada na izvoz, prije krize je taj udio iznosio samo tri posto.
Izvoz kao spas
Alju nije jedina tvrtka koja je ovih dana bila na industrijskom sajmu u Hannoveru kako bi povećala svoj izvoz. Pedro Quelhas je direktor marketinga proizvođača generatora Omnisantos iz Portugala. I tamo je kao i u Španjolskoj prodaja pala za 30 posto, kaže on. “Mi se po prvi put predstavljamo na Hannoverskom sajmu i to prije svega zato što želimo doći do klijenata iz Rusije”, kaže Quelhas.
S udjelom izvoza od preko 90 posto proizvođač postrojenja Borri gotovo je potpuno neovisan od svoga domaćeg, talijanskog tržišta. “Tamo je situacija trenutno jako, jako, jako loša”, kaže menadžer prodaje Lorenzo Benzoni. “Nema investicija, čak ni od vlade. Nema povjerenja, brojne međunarodne tvrtke napuštaju zemlju. Porezi su previsoki. Sve su to razlozi zašto je situacija u Italiji loša.”
Povećati učinkovitost i osvojiti nova tržišta – to su strategije kojima se brojna poduzeća nastoje suprotstaviti gospodarskoj krizi. Španjolski privatni istraživački institut SEM ukazuje na jedan zabrinjavajući trend: brojna poduzeća u krizi smanjuju svoje izdatke za znanstvena istraživanja i razvoj, kako bi štedjela. Ali, time upadaju u opasnost da za nekoliko godina izgube priključak na tehnički razvitak, upozoravaju iz instituta SEM.
