Iz BiH su se odlile 8.3 milijarde dolara, što je u postotcima 46% bruto nacionalnog dohotka

KRIMINAL Iz balkanskih zemalja “odlilo” se više od 111 milijardi dolara

Iz BiH su se odlile 8.3 milijarde dolara, što je u ppostotcima  46% bruto nacionalnog dohotka.
Na Capitol hillu je prije mjesec dana održana rasprava pod nazivom: Ilegalno odlijevanje novca, strana pomoć, Hrvatska i balkanski putovi: Prijetnja ljudskim pravima, ekonomiji i sigurnosti. Međutim, iko se radi o iznimno važnom dogđaju isti je prošao skoro nezamijećeno. Barem što se tiče BiH.

Naime, među govornicima su bili predstavnici  Adriatic instituta za javnu politiku, kao i vladinih i nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem ilegalnog odlijevanja koje šteti ekonomijama i sigurnosti balkanskih zemalja.

Na panelu su iznijete zapanjujuće cifre: iz balkanskih zemalja se u periodu od 2001-2010 godine odlilo preko 111 milijardi dolara u ilegalnim radnjama putem kriminala, korupcije, i izbjegavanja poreza, i završilo na računima u inozemstvu.

Prema podacima organizacije Global Financial Integrity, tisuću milijardi dolara ilegalnog odlijeva novca dolazi iz ekonomija u razvoju. 100 milijardi se ulijeva u te zemlje putem strane pomoći.

Prema  jednostavnoj računici, to znači da je odnos strane pomoći i ileganog odlijeva 10:1.

“Zato, ako se zapitate zašto je nekoj zemlji još uvijek potrebna strana pomoć, odgovor je jer novac ilegalnim putem ide vani”, naglašava Tom Cardamone, direktor američke organizacije Global Financial Integrity i bivši izvršni direktor Centra za kontrolu oružja i neproliferaciju.

U intervjuu za Glas Amerike on je rekao da postoji čitav niz načina da se novac prebacuje, krije i “pere”.

U balkanskim zemljama postoje slabi sustavi vlade i nadgledanja, pogotovo kada se radi o odlijevu novca iz vladinih računa ili trgovine dionica s pogrešnom vrijednosti, što je na neki način u domenu carinske službe. Među mnogobrojnim mehanizmima ilegalnog odlijeva novca su tajni bankovni računi, korporacije koje tajno vrše transakcije, porezna utočišta s gotovo nikakvim regulativama. Sve te sustave vrlo lako mogu koristiti korumpirani pojedinci, tvrtke, oni koji žele “oprati” novac od kriminalnih aktivnosti.

“Lako je ilegalno iznijeti novac iz ekonomija zemalja u razvoju”, kaže Tom Cardamone.

U periodu od 2001-2010, iz balkanskih zemalja se odlilo 111.8 milijardi dolara. I to ne uključuje transakcije napravljene u gotovini.

Na primjer, iz BiH se odlilo 8,3 milijarde dolara, što je u postotcima 46 % bruto nacionalnog dohotka. U Crnoj Gori na primjer, taj je iznos 6.2 milijarde dolara, ili 138 % bruto nacionalnog dohotka, a u Hrvatskoj je odlijev novca bio u iznosu 15.2 milijade dolara ili 25 % bruto nacionalnog dohotka.

U veliki dio tih “šema” su bile umiješane austrijska banka Hypo Alpe Adria, kao i banka u Lichtensteinu.

S korupcijskom šemom Hypo Alpe Adrie banka je bio umiješan i sadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik, a slučaj sada istražuju njemačke vlasti. Tom Cardamone kaže da je teško utvrditi koliko je od tog novca povezano s terorizmom.

To je teško reći, jer je vlasništvo nad tvrtkama tajno na mnogim mjestima. Teroristička ćelija nekad može imati kontrolu nad tvrtkom koja vrši transakcije, i koja ima bankovni račun. Zato je jedna od stvari koja se zagovara javni registar vlasnika kompanija, odnosno onih koji imaju financijske koristi od njih. Sada te informacije nisu  javne, ali zemlje G8 o tome sada govore i nastoje to učiniti jednom globalnom normom.

U regiji Balkana su se, kako se navodi, ulile i ogromne sume ruskog novca u gotovini.

Balkan  je atraktivna ruta za kokain, koji se prebacuje iz južne Amerike u zapadnu Europu, ili iz Afganistana, preko Irana i Turske, kroz Srbiju, Crnu Goru, Bosnu, do zapadne Europe.

Balkan je ruta i za trgovinu oružjem, kao i trgovinu ljudima. Prema raspoloživim podacima, od milijun žena koje su žrtve trgovine ljudima, 200 000 njih ide preko Balkana.

Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjedateljica Adriatic instituta za javnu politiku iz Rijeke, kaže da BiH i cijela regija Balkana imaju sličan problem, a to je nedostatak neovisnih sudija i transparentnog sudstva.

Nataša Srdoč je u travnju poslala otvoreno pismo njemačkoj kacelarki Angeli Merkel s jakom preporukom da Njemačka blokira ulazak Hrvatske u EU jer ekonomija te zemlje nije konkurentna zbog visoke stope korupcije i izbjegavanja poreza.

Ona naglašava da se sustavi vladavine zakona u balkanskim zemljama moraju promijeniti. Hrvatski korumpirani političari i grupe organiziranog kriminala izvlače koristi od takozvane balkane rute koja kreće iz Afganistana i Pakistana preko Irana i koja se koristi za krijumčarenje heroina, oružja, te djevojaka i djece u Europu.

Nekoliko balkanskih kriminalaca visokog profila koji su uhićeni u veljači 2012. u Španjolskoj su imali službene hrvatske putovnice. Istraga je vodila do hrvatskog ministarstva unutarnjih poslova, ali nijedan dužnosnik na visokoj razini nije bio proglašen odgovornim.

(Izvor: voa)