UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ŠUMAMA
Imajući u vidu funkcije šume i činjenicu da šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine oko 50 posto ukupnog životnog prostora, te da upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavlja nesumnjiv vitalni državni interes, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o šumama, saopćeno je iz Vlade FBiH.
U odnosu na Zakon o šumama iz 2002. godine, u kojem je bilo nepotpunih definicija šume i šumarskih pojmova, u novom su, kroz 98 članova svrstanih u jedanaest poglavlja, izvršene određene korekcije i dopune pojmova koji su usklađeni s međunarodno prihvaćenim definicijama, kao i specifičnostima šumskih ekosistema i iskustvima šumarske nauke u BiH.
Kako je precizirano, šume i šumska zemljišta su dobro od općeg interesa i, kao prirodno dobro, uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.
Šume i šumsko zemljište su u državnom (državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba (privatne šume). Na teritoriji FBiH državnu šumu i šumsko zemljište po pitanju vlasništva zastupa Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u skladu sa odredbama ovog zakona.
Za razliku od prethodnog Zakona o šumama, u odjeljku Planiranje i privređivanje u šumarstvu, pojednostavljena je procedura i propisano da odluku o formiranju šumskogospodarskih područja i reviziji njihovih granica donosi Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji se zasniva na stručnom elaboratu i mišljenju kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva.
Novi Zakon nastavlja dosadašnji sistem gospodarenja, prema kojem državnim šumama gospodari jedno šumskoprivredno društvo koje je osnovala skupštine kantona. Međutim, ostavljena je mogućnost osnivanja više šumskoprivrednih društava na nivou kantona ukoliko se to pokaže opravdanim, a na osnovu stručnog elaborata kojeg može izrađivati naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva.
Ostavljena je i mogućnost da zahtjev za osnivanje novog šumskoprivrednog društva mogu podnijeti jedna ili više jedinica lokalne samouprave kako bi, ukoliko se stručnim elaboratom pokaže da gospodarenje šumama može vršiti više šumskoprivrednih društava, bili uvaženi interesi lokalne zajednice, a poštujući ustavne odredbe koje propisuju da je korištenje prirodnih bogatstava u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona.
Zakon propisuje i da je glavni strateški planski dokument Šumarski program FBiH kojim se, uz poštivanje međunarodne i domaće legislative, definiše opća politika šumarstva, gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kao i gospodarenja divljači. On se sastoji iz dva dijela: općeg, koji određuje glavne ciljeve, principe i smjernice za trajno gospodarenje šumama u FBiH, te izvedbenog, u kojim su postavljeni i razrađeni ciljevi i određen način njihove realizacije u određenom roku, uključujući finansiranje.
Zbog izuzetne važnosti šuma u zaštiti prirode i očuvanja okoliša i u ekonomskom pogledu, propisana je zabrana prometa državnih šuma i šumskog zemljišta. Izuzetak je napravljen jedino u svrhu arondacije i komasacije, te putem zamjene zemljišta, ali isključivo u cilju okrupnjavanja posjeda i funkcionalnijeg i racionalnijeg gospodarenja šumama.
Propisano je utvrđivanje granica državnih šuma i šumskog zemljišta u skladu s materijalnim propisom koji se primjenjuje za oblast premjera i katastra nekretnina. One moraju biti vidno obilježene trajnim znakovima na terenu.
Pravo vlasništva nad privatnim šumama se dokazuje dokumentima iz zemljišnih knjiga. Gospodarenje privatnim šumama u nadležnosti je njihovih vlasnika, te ono mora biti usklađeno sa ovim zakonom i podzakonskim propisima.
U cilju ostvarivanja što većih ekonomskih koristi od šuma, propisana je obaveza prodaje šumskih drvnih sortimenata po tržišnim cijenama i na transparentan način, a detaljan postupak prodaje će biti uređen uredbom koju će donijeti Vlada Federacije BiH. Novi zakon uvodi i novčane kazne za nerealiziranje obaveza korisnika šuma po osnovu plaćanja naknade za izradu i nadzor nad izradom šumskoprivrednih osnova, te za korištenje državnih šuma. Uvođenje ovih kazni, koje trebaju biti sastavni dio ugovora o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama, doprinijet će boljoj realizaciji ugovornih obaveza od strane korisnika šuma, a samim tim osiguraće i provođenje planskih dokumenata na osnovu kojih se gospodari šumama.
Propisana je naknada za korištenje državnih šuma u iznosu osam posto od od prihoda ostvarenog prodajom šumskih drvnih sortimenata. Naknada se plaća na osnovu izdanih faktura do kraja tekućeg za prethodni mjesec, navodi se u saopćenju.
