Inckov izvještaj novi nastavak hronologije krize u BiH

Visoki predstavnik Valentin Incko u utorak će u Njujorku pred Vijećem sigurnosti UN-a predstaviti redovni izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. U izvještaju koji je objavljen na oficijelnoj stranici Ureda visokog predstavnika se, između ostalog, navodi da su neprekidna osporavanja Dejtona, antidemokratska retorika, te opstrukcija i neefikasnost vlasti na različitim nivoima i dalje ozbiljan problem u BIH.

Analitičari kažu da ovi izvještaji predstavljaju „tužnu hronologiju produbljivanja bosanskohercgovačke krize“, budući da visoki predstavnik upozorava iz godine u godinu na iste probleme.

Pred Vijećem sigurnosti UN-a u utorak će se naći izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini koji redovno podnosi visoki predstavnik. U 47 po redu izvještaju, kritike na račun vlasti u zemlji skoro su identične kao u prethodinim. Osim dijela o održanim opštim izborima u oktobru prošle godine naglasak je stavljen i na sporo formiranje vlasti nakon izbora. Biće riječi takođe i o novoj evropskoj inicijativi za BIH.

Analitičar Adnan Huskić kaže da bi bilo logično da postoji iskorak u napretku zemlje budući da se ovaj izvještaj odnosi na period od održanih opštih izbora, a da je prethodni sačinjen prije izbornog procesa. No, to se nije dogodilo, dodaje on.

“Međutim, naši politički problemi koji se primarno vezuju za činjenicu da mi nismo u stanju da uspostavimo vlast, upravo zbog svih onih dubokih konceptualnih i političkih podjela, čini situaciju u Bosni i Hercgovini naprosto blokiranom. Dakle ništa se ne pomjera, što bi se moglo prezentirati u izvještaju ili prikazati kao progres”, objašnjava Huskić.

U izvještaju visokog predstavnika koji je objavljen na oficijelnoj web stranici piše da nove vlasti imaju izbor: ili deblokirati reforme potrebne u procesu približavanja EU i NATO-u, ili nastaviti sa pravljenjem vještačkih kriza kako bi skrenuli pažnju ljudi sa pravih problema.

Situacija se zaoštrava

Podsjeća se i da će nakon inicijative za BiH 1. juna stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Adnan Huskić podsjeća da je upravo nova Evropska inicijativa za BiH jedi pozitivan iskorak koji se dogodio, no da ona nema veze sa loklanim političarima.

“Nikakve veze nema sa nečim što se kod nas dešava, već se naprosto radi o tome da je došlo do promjene međunarodnog okruženja, tako reći da je došlo do promjene odnosa Evropske unije, u smislu stvaranja nekog novog iskoraka, prema Bosni i Hercegovini. Dakle, ništa se u BiH nije pomjerilo sa mrtve tačke, čak mi se čini da se situacija u političkom smislu zaoštrava, naročito ako imamo u vidu ovo što se dešava sa većinom ili vlašću Saveza nezavisnih socijaldemokrata što se preliva i u te deklaracije koje se usvajaju. Dakle situacija se ponovo zaoštrava”, navodi Huskić.

Direktor Udruženja za društvena dešavanja SOS Srećko Latal kaže da mu se čini da ovi izvještaji predstavljaju hroniologiju krize u BiH, te da ponekad služe lokalnim političarima za dalju politizaciju odnosa unutar zemlje.

“Ja ove izvještaje shvatam kao dio radne obaveze visokog predstavnika i dio njegovog mandata. Ali isto tako smatram da bi i Ured visokog predstavnika, ali i ostale glavne međunarodne organizacije, trebale ozbiljno da porazmisle o daljem angažmanu kako u Bosni i Hercgeovini, tako i u ostatku reona”, konstatuje Latal.

Dok se u Izvještaju visokog predstavnika upozorava da su suverenitet i teritorijalni integritet BiH zagarantovani Ustavom zemlje i međunarodnim pravom, iz Banjaluke je u Vijeće sigurnosti UN-a otišao izvještaj koji su sačinile vlasti RS-a. Taj izvještaj neće biti direktno razmatran na sjednici u Njujorku, no neki mediji prenose da će djelove pročitati ruski ambasador.

Professor iz Banjaluke Mladen Mirosavljević smatra da su izvještaji koje vlasti Republike Srpske šalju, ignorišući izvještaje međunarodne zajednice, prije svega namjenjeni za dnevno političke svrhe.

“Mislim da je upućivanje tih pisama namjenjeno građanima Bosne i Hercegovine, odnosno prije svega građanima Republike Srpske. Nekog većeg učinka na bilo kakve stavove jedne organizacije kao što su UN ili neki drugi međunarodni subjekti, takva pisma, dopisi ili jednostavno dokumenti koje upućuje predsjednik RS ne mogu da imaju bilo kakav uticaj”, kaže on.