Evo zašto IQ ne mjeri stvarnu inteligenciju
Svakih deset godina prosječni kvocijent inteligencije raste za otprilike 3 boda, ali znači li to da mi postajemo inteligentniji ili taj trend ukazuje na nešto drugo?
Psiholog James Flynn već godinama prati rast prosječnog kvocijenta inteligencije. Kako on kaže, svakih deset godina prosječni IQ naraste ze otprilike tri boda, no to ne znači da ljudi postaju pametniji, a taj je trend dobio po njemu ime Flynnov efekt, piše io9.
Flynn kaže kako se često ljudi zabune, pa upoređuju nečiju pamet s kvocijentom inteligencije, no to nije tako. Inteligencija mjeri, kaže Flynn, mjeri naučene sposobnosti, a ne one prirođene. Edukacija djece u školama mijenja se kako vrijeme prolazi pa oni i ostvaruju bolje rezultate na standardiziranim testovima, između ostalog i na IQ testovima.
Taj Flynnov stav u suprotnosti je s mnogim drugim teorijama prema kojima IQ mjeri prirođene umne sposobnosti na koje obrazovanje, kultura i okolina u kojoj pojedinac živi ne mogu utjecati. No, dva nova istraživanja potkrijepila su Flynnovu teoriju, piše dnevnik.hr.
Prva studija srušila je široko uvriježenu teoriju o tome da kulturološki i edukacijski elementi ne mogu utjecati na nečije apstraktno razmišljanje. Pokazalo se da je i na apstraktno razmišljanje primjenjiv Flynnov efekt. ‘Poboljšanje rezultata na IQ testovima ne znači da postajemo inteligentniji. To znači da ljudi danas više uče apstraktno razmišljati. Primjerice, djeca u školi danas puno ranije počinju učiti algebru’, rekao je Ainsley Mitchum, autor ove studije.
No, ako je kvocijent inteligencije uvelike rezultat utjecaja okoline, što to govori o inteligenciji općenito? Zar nisu neki ljudi rođeni s većim umnim sposobnostima od drugih? Vjerojatno nisu, kaže profesor Mitchum. Odrasle osobe se i ne razlikuju previše na neurotipološkoj razini. Dakako, oni koji su preživjeli ozljede mozga ili su imali poteškoće u razvoju imaju i drugačije mentalne sposobnosti, no ostali imaju više-manje iste sposobnosti.
Dakle, IQ testovi nam zapravo govore o utjecaju okoline i iskustva, no to ne znači da su nepotrebni. Dapače, daju nam odličan uvid u promjenama u našoj kulturi.
(vijesti.ba)
