Živimo u državi u kojoj su Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminatorni. Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv Bosne i Hercegovine (BiH), pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
Procjenjuje se da oko 400.000 naših građana, odnosno 12 posto stanovništva se ne može kandidirati za funkciju predsjednika ili člana parlamenta zbog svoje vjere, etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta. Evropski sud za ljudska prava u svojoj prvoj presudi od 22. decembra 2009. godine osudio je Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH. Trinaest godina nakon što je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio historijsku presudu i procijenio da je Ustav BiH diskriminatoran, njegove izmjene još nisu napravljene. I sve naredne presude protiv BiH nakon 2009 ostaju mrtvo slovo na papiru.
“Zabrana manjinama da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje, i zato je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja zabranjuje diskriminaciju”, ocijenile su evropske sudije. Evropski sud za ljudska prava naglašava pravnu obavezu države da implementira opće i pojedinačne mjere u cilju osiguranja uživanja i vršenja, povrijeđenog prava.
Više nego ikad prije došlo je vrijeme i nužda za izgradnjom političkog sistema koji će svakom građaninu BiH omogućiti da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH, bez diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti, i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana BiH. Potrebne su nam promjene koje neće doći same niti nas spasiti moralne bijede, siromaštva i dugotrajne društvene agonije.
Želim da vas podsjetim da je Evropska komisija objavila krajem maja 2019. godine mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
“Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je Evropsko vijeće postavilo u Kopenhagenu 1993. godine. S tim u vezi, zemlja mora uložiti znatne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije putem jačanja institucija kako bi se garantovala demokratija, vladavina prava, ljudska prava i poštivanje i zaštita manjina. Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi bila u stanju preuzeti obaveze EU”, navodi se u mišljenju Komisije.
Hvala svim apelantima pred Sudom za ljudska prava u Strazburu a posebno Dervi Sejdiću i Jakobu Finciju jer se sve one i mene tiču jer sam kao građanin Banjaluke, Bosanac i sam manje-više diskriminisan u manjem bh. entitetu. Kao i apelanti i ja sam siguran sam da će moja Bosna i Hercegovina kad-tad biti građanska država svih njenih ravnopravnih građana.
Prilika za promjene da se iznjedre neki novi i napredni ljudi koji će biti okrenuti zajedništvu, socijalnoj i političkoj ravnopravnosti građana bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku, vjersku ili političku pripadnost, boju kože i dio Bosne i Hercegovine u kojem žive su već na Izborima 2. oktobra 2022.
Autor Edin Osmančević
tacno.net
Foto: Unsplash/Tingey Injury
