I cijepljeni se mogu zaraziti. Imaju li covid-potvrde smisla?

COVID-POTVRDE

I cijepljeni se mogu zaraziti. Imaju li covid-potvrde smisla?

Nenad Jarić Dauenahuer / index.hr

UVOĐENJE covid-potvrda u Hrvatskoj izazvalo je u većim gradovima Hrvatske prosvjede kakvi su se ranije viđali u drugim europskim zemljama.

Argumenti protivnika covid-potvrda šaroliki su i kreću se od nebuloznih tvrdnji da korona ne postoji, da su cjepiva opasna i da su to sve sotonska posla, do teza da će novi režim samo pomoći širenju epidemije jer se i cijepljeni i testirani i oni koji su preboljeli koronu (što su tri uvjeta za dobivanje potvrde) mogu zaraziti i širiti zarazu dalje.

Na nebuloze ovdje nećemo trošiti vrijeme, ali teza o tome da covid-potvrde mogu pospješiti širenje virusa jer će se ljudi s njima osjećati sigurnije i biti manje oprezni, unatoč tome što mogu biti zarazni, neupućenima se može učiniti plauzibilnom.

Danska ponovo uvela covid-potvrde kad su brojevi počeli rasti

No ona zapravo ne stoji iz brojnih razloga, a u prilog tome govori činjenica da su covid-potvrde uvele brojne zemlje u Europi i u svijetu, čak i one s mnogo višim razinama procijepljenosti i boljom epidemiološkom situacijom od naše, poput Danske i Velike Britanije. Primjerice, danske vlasti su nedavno ponovno uvele režim covid-potvrda za ulazak u zatvorene javne prostore poput barova i restorana nakon što su brojevi novozaraženih počeli rasti.

Treba istaknuti da uvođenje covid-potvrda nije zamišljeno kao sustav koji će potpuno zaustaviti epidemiju. To može samo strogi lockdown kakav smo imali na početku pandemije ili vrlo visoka procijepljenost, po mogućnosti s tri doze. To je svojevrstan kompromis između lockdowna i nepostojanja mjera koji bi trebao omogućiti da ekonomija, zdravstveni sustav i oni koji su spremni cijepiti se i pridržavati se mjera ne budu taoci onih koji to nisu.

Temeljna ideja sustava covid-potvrda

Covid-potvrde trebale bi smanjiti širenje epidemije na više načina.

One bi trebale osigurati da osobe koje borave u nekom zatvorenom prostoru manje prenose viruse. Iako je činjenica da cjepiva nisu 100% učinkovita, osobito protiv delta varijante, dvije doze cjepiva pružaju solidnu zaštitu od zaraze.

Primjerice, istraživanja su pokazala da je AstraZeneca 69% učinkovita protiv velikog virusnog opterećenja deltom 14 dana nakon druge doze. No ta zaštita kroz 90 dana pada na oko 61%.

Prema časopisu Nature, Pfizerovo cjepivo ima učinkovitost od oko 92% od velikog virusnog opterećenja 14 dana nakon druge doze. Njegova zaštita pada na 90%, 85% i 78% nakon 30, 60, odnosno 90 dana. Treća doza Pfizerovog cjepiva podiže zaštitu od delte na oko 95%, a za sada nije poznato pada li i ona s vremenom jer se relativno kratko primjenjuje.

Studije su pokazale da cijepljenje smanjuje prijenos vrlo zarazne delte u kućanstvima za oko trećinu. To je solidna zaštita ako se u obzir uzme činjenica da ljudi u kućanstvima provode puno vremena zajedno.

Da, cijepljeni se mogu zaraziti, ali vjerojatnost za to je manja nego kod necijepljenih

Dakle, iako se i cijepljeni mogu zaraziti, svakako je vjerojatnost da se to dogodi manja nego kod necijepljenih.

Osim toga, istraživanja su pokazala da su cijepljeni kraće vrijeme zarazni te da manje šire viruse jer nakon kratkog vrhunca imaju manje virusno opterećenje.

Nadalje, šanse da će se cijepljeni teško razboljeti i umrijeti mnogo su manje nego da će se to dogoditi necijepljenima. Sva cjepiva štite od teških bolesti i smrti više od 90%. Prema Američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) , ali i drugim studijama, necijepljeni imaju oko četiri i pol puta veću šansu dobiti covid-19, preko 10 puta veću šansu da će biti hospitalizirani i 11 puta veću da će umrijeti.

Kada se sve to uzme u obzir, jasno je da cijepljeni manje šire virus te da će, čak i ako se zaraze, prijenos biti slabiji, a posljedice lakše. U tom smislu covid-potvrda ima smisla.

Covid-potvrde mogle bi potaknuti kolebljive da se cijepe

Testiranje također nije 100% pouzdan dokaz da osoba nije zaražena. Procjenjuje se da oko 10% negativnih testova može biti lažno negativno. No opet, mnogo je manja vjerojatnost da će osoba s negativnim testom biti zaražena nego osoba koja nije testirana.

Za osobe koje su preboljele covid-19 vrijedi slično kao i za cijepljene, no i njihov imunitet s vremenom pada. Osim toga, istraživanja su pokazala da prebolijevanje ne stvara jednake razine imuniteta kod svih ljudi koji su bili inficirani. Naprotiv, cjepivo je u tom smislu pouzdanije. No ovdje opet vrijedi da je šansa da će se osoba koja je preboljela covid-19 ponovno zaraziti značajno manja nego da će se to dogoditi onome tko nije ni prebolio niti je cijepljen.

Konačno, covid-potvrde trebale bi potaknuti kolebljive da se cijepe što je najvažniji način zaustavljanja epidemije. Naime, u populaciji ima dio ljudi koji se ne boje previše cijepljenja, ali ni covida-19. Ako će se morati testirati svaka dva dana da bi mogli obavljati neki posao ili da bi mogli odlaziti u kafiće, restorane, muzeje, kazališta i na druga zbivanja, takvi bi se kolebljivi ljudi mogli radije odlučiti na cijepljenje. 

Britanska studija pokazala da covid-potvrde funkcioniraju

Stručnjaci koje su angažirale britanske vlasti prije popuštanja mjera u lipnju su predstavili istraživanje koje je pokazalo da covid-potvrde mogu značajno smanjiti širenje epidemije.

“Modelirali smo učinak ove politike i smatramo da bi obavezna upotreba propusnice na velikim događajima usporila širenje virusa. Smatramo da bi NHS-ove covid-potvrde mogle spriječiti između četvrtine i trećine predviđenih slučajeva i smanjiti broj smrtnih slučajeva samo u Engleskoj za između 6000 i 12.000. Najveći broj infekcija i hospitalizacija također bi se dramatično smanjio, čime bi se smanjio pritisak na zdravstveni sustav. Propusnice bi također kupile vrijeme za cijepljenje adolescenata, što bi dodatno smanjilo razmjere izlaznog vala i spasilo više života, potencijalno smanjujući broj slučajeva i smrti za oko 40 posto”, piše u zaključku autora.

Što o sličnim potvrdama govori povijest?

Što o zdravstvenim potvrdama možemo naučiti iz povijesti? Covid-potvrde kao zdravstveni dokument koji bi trebao pomoći smanjenju širenja zarazne bolesti nije novost. Slične potvrde uvedene su još u 15. stoljeću u nekim europskim zemljama kako bi se zaustavilo širenje kuge. One su bile dokaz da čovjek koji je vlasnik potvrde ne dolazi iz grada u kojem hara kuga. Povijest pokazuje da su one imale učinka.

Potvrde o cijepljenju također su bile usvojene u borbi protiv velikih boginja u Veneciji 1850-ih, a vlada Britanske Indije uvela ih je 1890-ih protiv kuge. No uvođenje takvih dokumenata nije uvijek išlo glatko, osobito u Indiji u kojoj su ih stanovnici doživjeli kao instrument kontrole u rukama kolonijalnih vlasti.

“Kroz povijest, zdravstveni certifikati korišteni su za dokumentiranje zaštite od zaraznih bolesti, kao što je cijepljenje kravljim boginjama protiv velikih boginja i žute groznice, te su stoga dobro dokazani javnozdravstveni alat za kontrolu epidemijskih bolesti”, napisao je u časopisu Journal of Travel Medicine tim s Harvarda pod vodstvom Lina H. Chena.

Znanstvene analize učinkovitosti potvrda teško je provesti

Treba istaknuti da za sada u znanstvenim časopisima nisu objavljene recenzirane studije učinkovitosti covid-propusnica.

Problem je u tome što njih nije jednostavno provesti. Naime, učinkovitost može ovisiti o brojnim faktorima. Prije svega, u svim zemljama u kojima su uvedene na snazi su bile i neke druge epidemiološke mjere pa je teško razlučiti učinak mjera od učinka potvrda. Osim toga, u različitim zemljama za njihovo izdavanje vrijedili su i vrijede različiti standardi.

U nekima je dovoljno da osoba bude cijepljena jednom dozom, u većini s dvije, a u Izraelu se u posljednje vrijeme traže čak tri doze. U nekim zemljama negativni rezultati testa priznaju se 48 sati, a u drugima 72 sata. Konačno, u nekim zemljama, među kojima i u Francuskoj, bilo je jako puno prijava pokušaja krivotvorenja potvrda. Efikasnost, među ostalim, može ovisiti o rigoroznosti provjera i disciplini građana.

Iskustva zemalja koje su uvele potvrde su pozitivna

U prilog djelotvornosti covid-potvrda govore iskustva zemalja koja su objavili njihovi čelnici i zdravstveni dužnosnici.

Danska je potvrde uvela još u travnju 2021. Nakon nje u lipnju su ih uveli Ujedinjeni Arapski Emirati, a potom i Francuska i Italija.

Vlade Francuske i Italije objavile su da je njihovo uvođenje značajno smanjilo širenje virusa i povećalo interes građana za cijepljenje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je pobjedu sustava nad prosvjednicima protiv covid-potvrda.

U intervjuu za list La Repubblica, francuski ministar zdravstva Olivier Véran ustvrdio je da je stopa cijepljenja skočila zahvaljujući uvođenju covid-potvrda te da su one obuzdale četvrti val pandemije u zemlji.

Zamjenik talijanskog ministra zdravstva Vincenzo Sileri ustvrdio je u intervjuu za Corriere della Sera da su potvrde vrlo učinkovita metoda provjere, a ministar javne uprave Renato Brunetta da će talijanski BDP zahvaljujući njima dosegnuti 7% do kraja 2021.

Škotski ministar zdravstva Humza Yousaf izjavio je za BBC da prednosti uvođenja potvrda za noćne klubove i velike događaje nadmašuju probleme te da je to bolje od uvođenja novog lockdowna.

Jedan od glavnih argumenata u prilog potvrdama koje državni dužnosnici obično navode jest da njihovo uvođenje može spriječiti buduća zatvaranja.

Uz cijepljenje i covid-potvrde potrebne su i maske

Međutim, ono što pokazuju modeli i što govore političari je jedna stvar, a ono što se zbiva u stvarnosti je druga. Naime, jedno veliko istraživanje predstavljeno u uglednom časopisu Nature pokazalo je da je razlika između cijepljenih i necijepljenih u prijenosu delte na bliske kontakte relativno malena te da ona brzo opada s vremenom.

Kod ljudi zaraženih dva tjedna nakon što su primili cjepivo AstraZenece, šansa da će necijepljeni bliski kontakti biti pozitivni bila je 57%, no tri mjeseca kasnije ona je porasla na 67%, što je slično vjerojatnosti da će necijepljena osoba prenijeti virus.

Iz toga se može zaključiti da širenje delte nije moguće efikasno zaustaviti samo kovid-potvrdama, ako se ne želi ići na lockdown. Kako ističe CDC, maske, uz cijepljenje, ostaju najefikasnije metoda suzbijanja širenja delte. Jeno novo istraživanje objavljeno u časopisu BMJ pokazalo je da maske smanjuju prijenos delte za oko 53%.

Naravno, i dalje vrijedi činjenica da će cijepljeni kraće prenositi virus te da će značajno rjeđe biti hospitalizirani ili umrijeti.

Kaić: Učinkovitost covid-potvrda u našoj situaciji bit će daleko od vrlo visoke

Takve tvrdnje čuli smo posljednjih dana i u Hrvatskoj, no pitanje je koliko će one biti djelotvorne uz tako visoke brojeve novozaraženih kakvi se bilježe već nekoliko tjedana. Osobito ako će one biti jedina mjera.

Naš ugledni epidemiolog Bernard Kaić iz HZJZ-a smatra da je uz ovako visoku razinu cirkulacije virusa u populaciji i uz ovako veliku zaraznost delta varijante, učinkovitost covid-potvrda daleko od vrlo visoke.

“No i ta učinkovitost ovisi o tome koji je omjer onih koji imaju potvrdu temeljenu na negativnom testu u odnosu na one koji imaju potvrdu temeljenu na preboljenju ili cijepljenju. Jer potvrda temeljena na negativnom testu znači samo da nositelj te potvrde vjerojatno nije zaražen, ali za njega osobno ne znači nikakvu zaštitu od ostalih ljudi u okolini. S druge strane, nositelj potvrde temeljene na preboljenju ili testiranju osim što je vjerojatno da nije zaražen ima i određenu razinu osobne zaštite od infekcije od drugih ljudi u okolini”, ističe Kaić.

“Covid-potvrde samo po sebi ne mogu zaustaviti 4. val” 

Kaić upozorava da primjena covid-potvrda sama po sebi ne može zaustaviti ovaj val epidemije.

“Čak postoji opasnost da negativno utječe na kretanje epidemije, ako bi se ljudi previše oslonili na potvrde i zanemarili osnovne epidemiološke mjere poput fizičke distance, maski i dezinfekcije. Otići npr. na tulum, svadbu, doček Nove godine, koncert na zatvorenom, u noćni klub i opušteno se ponašati, kao prije epidemije, samo zato što svi imaju covid-potvrde, opasno je i glupo. U takvim situacijama potvrde imaju vrlo malo smisla. Učinkovite mogu biti samo uz pridržavanje svih drugih epidemioloških mjera”, napominje naš epidemiolog.

Jesmo li zakasnili s uvođenjem ovog sustava?

Nameće se pitanje zašto Hrvatska nije ranije uvela covid-potvrde kako su to učinile brojne europske zemlje.

Kaić kaže da ne zna je li ih bilo moguće uvesti ranije.

“Naime, za uvođenje takvog sustava treba imati ispunjene brojne preduvjete poput organizacije i dostupnosti testiranja, dovoljnu količinu testova, dovoljnu količinu cjepiva itd.”, kaže Kaić.

Masovna testiranja opteretit će zdravstveni sustav

Smatra da sustav sada može osigurati dovoljno testiranja, no upozorava da će to biti dodatno opterećenje do kojega nije trebalo doći da su se ljudi na vrijeme cijepili.

“Može zvučati bešćutno, ali nije mi žao većine onih koji će gubiti vrijeme na testiranje koje su mogli spriječiti da su se cijepili. Žao mi je kolega koji moraju organizirati i provoditi sva ta testiranja. Ali to očito nije briga one koji će dolaziti na testiranje i usput prigovarati”, ogorčen je Kaić.

Kaić: Rezigniran sam i očajan

Kaić kaže da je razočaran i rezigniran.

“Baca me u očaj kad vidim da su se s ciljem sprječavanja strogih restrikcija ljudima omogućile sve alternative, a oni ih tako olako odbacuju i još prigovaraju i protestiraju. Pa kako ih nije sram? Zapravo bi jedini efikasan način za naglo zaustaviti ovaj val bio pravi lockdown kakav smo imali u proljeće 2020. Time bi se spasile stotine života, ako ne i tisuće. Ali bi trpjela ekonomija, ljudi bi ostajali bez kruha i teško je procijeniti je li veća zdravstvena i ekonomska korist ili šteta tako strogog lockdowna”, govori nam Kaić.

“Da bi se spasili životi, a društvo i ekonomija nastavili funkcionirati, nabavljeno je više nego dovoljno cjepiva. Onda to ne žele prihvatiti neki samoživi ‘genijalci’, jer se boje, jer pružaju otpor, ja se pitam kome i čemu? Ili ih jednostavno nije briga za ljude oko njih. Nema tu ni trunke brige ni empatije za bližnjega”, kaže naš sugovornik..

“Umjesto da se digne ruke od takvih sebičnih pojedinaca, ide se korak dalje pa im se osigurava testiranje, da se makar na taj način smanji šansa da druge ugroze kad već ne misle na sebe. Onda pak počinju filozofirati o tome kako bi oni neinvazivne testove, valjda da ih se samo potapša po ramenu i dozna jesu li zaraženi.”, navodi.

“Dakle, ne bi se ni cijepili niti testirali, ali se istovremeno ne bi odrekli ni najmanje slobode u svrhu zaštite sebe i drugih. Unatoč tome očekuju da ih netko – sustav, država, zaštiti od bolesti. A kako da ih zaštiti kad sve oruđe koje sustav ima, odbijaju? I onda prigovaraju da primjena covid-potvrda ionako nije učinkovita u suzbijanju epidemije. Istina, sve dok tako velik postotak stanovništva uopće ne mari ni za koga, ne mogu biti učinkovite. Bojim se da je ogroman trud koji cijeli sustav ulaže, a taj trud očito prepoznaje i cijeni onih pedesetak posto stanovništva koji se cijepio, uzaludan zbog onih koji to nimalo ne cijene”, poručio je za kraj Kaić.